utorak,  
11. februar 2025.  
 

Rekonstrukcija Skadarlije sledeće godine

Rekonstrukcija Skadarlije Rekonstrukcija Skadarlije
Foto: Shutterstock

Rekonstrukcija Skadarlije počeće na proleće, a podrazumeva radove na Skadarskoj ulici, česmi i platou.

Vrednost projekta je 14,2 miliona dinara. Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija će učestvovati sa 10 miliona dinara dok će Direkcija za puteve Grada Beograda obezbediti 4,2 miliona dinara.

Projektom rekonstrukcije Skadarske ulice, između Bulevara despota Stefana i Strahinjića bana, predviđena je rekonstrukcija kaldrme, česme i pripadajućeg platoa, ozelenjavanje ulice i postavljanje novog mobilijara.

Radovi će se izvoditi na proleće, a cilj je da se uredi Skadarlija kao najznačajnija turistička lokacija na teritoriji Beograda kako bi bila poboljšana naša turistička ponuda.

Nadležni u gradskoj vladi kažu da će biti donete dodatne mere kako bi se zaštitila Skadarska ulica jer predstavlja ambijentalnu celinu pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika, ali i kako bi se očuvala tradicija i istorija starog Beograda.

Bogata istorija Skadarlije

Do 19. veka sredinom današnje Skadarlije je tekao potok, a početkom 20 veka u Skadarliji je bilo 14 kafana među kojima su „Bajlonijeva pivara“, „Bums keler“, „Vuk Karadžić“, „Zlatni bokal“, „Miloš Obilić“, pa i danas poznati „Tri šešira“ i „Dva jelena“.

Krajem 19. veka na početku Skadarlije kafana „Pašonin bulevar“ bila je prvi beogradski mjuzik hol, a 1908. godine u Skadarliji su održane prve operske predstave.

Današnja Skadarlija je uređena 1966. godine po projektu arhitekte Uglješe Bogunovića. Sedamdesetih godina prošlog veka Skadarlija se „pobratimila“ sa pariskom boemskom četvrti Monmartr.

Skadarliju su posle uređenja posetili britanska kraljica Elizabeta, španski kralj Huan Karlos, Vili Brant, Margaret Tačer, Aleberto Moravija, italijanski predsednik Sandro Pertini, Đina Lolobriđida, Vladimir Visocki, Bert Lankester, a nedavno i potpredsednik SAD Džozef Bajden i mnogi drugi. (Beoinfo)