Zdravlje je najvažniji uslov za lepši dan u Beogradu, a prisustvo virusnih oboljenja najintenzivnije je upravo sada – krajem februara i početkom marta. Mogu li nam u borbi protiv starih i novih pretnji pomoći iskustva drugih naroda?
Iako se po mnogo čemu razlikuju, pa i po bolestima koje ih ugrožavaju, gotovo svi ljudi na svetu čine napore u borbi za podizanje imuniteta. U tome im pomažu lekari i zvanična medicina, obrazovani sistemi i mediji, kultura i tradicija, vera…
Korisno je znati, ili samo zanimljivo, koje dopunske tehnike, metode i prakse pomažu drugima.
Neke od njih mogu se isprobati odmah, u skladu sa ličnim željama i afinitetima.
Šta praktikuju Francuzi, Japanci, Indusi…
Krenimo od Francuza, koji poklanjaju pažnju ishrani i načinu na koji hranu konzumiraju. „Svaki zalogaj treba da bude savršen“ – često je navođeno pravilo koje je toliko prisutno da ga smatraju sastavnim delom francuskog mentaliteta. Kultura umerenosti u ishrani, uživanja u hrani i pažljivog biranja sastojaka svakako utiče na zdravlje, i imunitet.
Nešto dalje, na Islandu, redovna poseta bazenima je obavezna i prijatelji se najčešće dogovaraju da vreme provedu zajedno baš tu. Plivanje je jedna od najkompletnijih rekreativnih aktivnosti za očuvanje zdravlja, a druženje pojačava prednosti i dodatno doprinosi dobrom raspoloženju.
Nije baš za svako godišnje doba na našim prostorima, ali ne zaboravite, kada za to dođe vreme, da Indusi preporučuju da hodate bosi. Masaža stopala prija i istovremeno, kako istraživanja pokazuju, utiče pozitivno na smanjenje upala i jačanje imunog sistema.
U Japanu savetuju spa centre i topla kupatila – svakodnevno. Ukoliko imate priliku da za vikend odete do neke banje u blizini Beograda – iskoristite to. Tretmani mineralnom vodom jačaju mišiće, regulišu metabolizam i smanjuju nivo stresa, a uvek dobro dođe i kućna varijanta.
Šveđani poklanjaju pažnju sezonskoj hrani i ne misle da je zdravo jesti jagode i salatu od paradajza u februaru, u vreme kad je organizmu potrebna dodatna snaga. Njihova poruka glasi da ljudi treba da slave svoje podneblje i ne osećaju se krivim ako zbog zime unesu dodatne kalorije.
Australijanci su, na primer, u najvećoj meri odustali od fitnes vežbi koje insistiraju na snazi – trend je koordinacija uma i tela.
U Velikoj Britaniji su frižideri, čini se u proseku, manji nego u Americi, na primer. Običaj je da se sveže namirnice kupuju svakodnevno i da se često kuva. Hrana spremljena u kući je ukusnija, kvalitetnija i zdravija.
Molitva i verski obredi u svim religijama donose mentalno olakšanje i opuštanje, slično meditaciji. Istraživanja pokazuju da u organizmu raste prisustvo dopamina („hormona sreće“), krvni pritisak se smanjuje, kao i učestalost migrenoznih glavobolja…
***
Dali smo ovde samo nekoliko primera, bez namere da vas pozovemo da ih sledite.
Ipak, razmislite: Postoji li nešto jednostavno, prikladno i zaboravljeno, za šta ste sigurni da vama prija?
Ako ste ga otkrili – uvedite ga u svoju dnevnu rutinu, zbog borbe za imunitet ovog ranog proleće, bez odlaganja.
(danubeogradu.rs)