Naslovna » BG svaštara » Književnost » Kreativni centar: Peđa Trajković – Luckasta azbuka Edvarda Lira
Kreativni centar: Peđa Trajković - Luckasta azbuka Edvarda Lira
Kreativni centar: Peđa Trajković - Luckasta azbuka Edvarda Lira

Kreativni centar: Peđa Trajković – Luckasta azbuka Edvarda Lira

„Luckasta azbuka Edvarda Lira“, novo izdanje Kreativnog centra, neobična je knjiga iz koje se uče slova i usvajaju pojmovi u vezi s njima.

Nastala je po motivima „Nonsense Alphabet“, čuvene knjige Edvarda Lira napisane pre skoro 150 godina. Pročitale su je brojne generacije dece širom planete, ali našim čitaocima bila je nepoznata sve dok Peđa Trajković nije odlučio da je prilagodi srpskoj azbuci.

Svako slovo u „Luckastoj azbuci“ predstavljeno je kroz duhovite i vrcave stihove, uz maštovite ilustracije Ane Petrović, koja je sa Peđom Trajkovićem već sarađivala na njegovim prethodnim zbirkama pesama – „Da li laje morski pas?“ i „Ušlo kuče u sanduče“.

Najveću slavu engleski umetnik Edvard Lir stekao je kao pesnik. Jedan je od rodonačelnika poezije nonsensa i među najistaknutijim predstavnicima anglofone vedre poezije i stihovanog britanskog humora.

Peđa Trajković se prihvatio izazova da Lirovo slavno delo približi našim čitaocima kroz zanimljiv prepev ove knjige.

„Nemoguće je ostati ravnodušan prema Lirovom otkačenom alfabetu, mada sam ga dugo ignorisao smatrajući da je nemoguća misija prepevati ga. Istovremeno, bilo mi je žao da naši čitaoci ostanu uskraćeni za jedno remek-delo koje je zauvek promenilo modernu književnost. Luckasta azbuka je bila problematična jer je delovala neprevodivo – Englezi imaju 26 slova, a mi 30, pri čemu se nekoliko njih ni ne podudara. No, ono što je neprevodivo, nije i neprepevljivo. Princip je kao sa Lego kockama – rasturite napravljen predmet do najsitnijih delova, pa sklopite nešto drugo. Srećom, Edvard Lir je napisao više od jedne sveske stihova za svoju abecedu, čini se da je sastavljao nove stihove ne bi li obradovao decu svaki put kada je išao nekome u goste, pa sam tako imao na stolu i više od 30 pojmova. Onda dođu male korekcije, pa kozu zamenite jarcem, patku – guskom, starca – čičom… Prosto, zar ne? Luckasta azbuka je tako postala vrlo atraktivna savremena knjiga za naše mališane, a pritom ništa nije izgubila od duha u kom je napisana“, navodi Peđa Trajković.

Kreativni centar: Peđa Trajković - Luckasta azbuka Edvarda Lira
Detalj iz knjige „Luckasta azbuka Edvarda Lira“

Prevodioci poezije daju veliki lični, umetnički pečat svakom delu, a uz to ide i velika odgovornost da se ipak sačuva duh izvornika. O važnosti dobrog prevoda poezije Peđa Trajković kaže:

„Za sebe nikada ne kažem da sam prevodilac, ali ne postoji drugi naziv za onoga ko prepevava pesme. Ja ne ispisujem spisak upotrebljenih reči i izraza, već lutam kroz metafore tražeći nit koja je inspirisala autora. Pesme mora da prevodi pesnik (da ne bismo od poezije pravili stihovnu lakrdiju), a smešne i duhovite pesme – pesnik koji ima smisla za humor. Moram reći (ne želeći da sebi dajem na značaju i da se pravim važan) da je takvih autora malo. Dakle, insistiram na reči autor, ne prevodilac, jer bez ličnog pečata nema dobrog prepeva“.

Ovo nije prvi Trajkovićev susret sa stihovima Edvarda Lira – on je 2019. godine priredio zbirku „Izabrane pesme“, u kojoj su objavljene najpoznatije pesme čuvenih engleskih pisaca Edvarda Lira i Luisa Kerola.

Peđa Trajković, pesnik, satiričar, dramski pisac, prevodilac, ilustrator knjiga za decu i kulturni animator, rođen je u Kotoru 1956. godine. Objavio je oko pedeset knjiga vedre poezije, pretežno za decu. Ilustrovao je nekoliko stotina knjiga za druge pisce.

Autor je nekoliko desetina pozorišnih radio-drama i dramskih radio-minijatura. Urednik je i ilustrator elektronskog književnog časopisa za decu i mlade „Slova na struju“ i umetnički direktor i ilustrator časopisa „Riznica“ iz Banjaluke. Poslednjih godina prepevava klasike poezije za decu, poezije nonsensa i humorističke poezije: E. Lira, L. Kerola, A. Milna, M. Edgara, R. Dala, O. Neša, S. Miligana, Š. Silverstejna i mnoge druge. Dobitnik je brojnih i značajnih nagrada u svim oblastima kojima se bavio. Živi u Jagodini.

Ana Petrović (1989, Beograd) bavi se ilustrovanjem i likovnim opremanjem knjiga i drugih publikacija za decu i odrasle. Diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 2012. godine. Godinu dana kasnije na istom fakultetu završila je i master studije na modulu Primenjena grafika, atelje grafika i knjiga, predmet Ilustracija.

Za Kreativni centar ilustrovala je više knjiga, a 2008. godine priredila je zbirku viceva „Da pukneš od mede“. (danubeogradu.rs)

Uređuje: Dan u Beogradu

Dan u Beogradu osnovan je 2011. godine i jedan je od najčitanijih lokalnih portala u Srbiji. Osnivač i glavni urednik je Nenad Mandić - Ah Neša.