Vrednu staru knjigu, Beogradsko četvorojevanđelje, zainteresovani će moći da vide u četvrtak 4. avgusta od 10 do 14 časova u Biblioteci grada Beograda.
Biblioteka grada Beograda, u posebnoj zaštitnoj komori čuva primerak prve knjige štampane u Beogradu, 1552. godine.
U želji da Beograđanima približi kulturno nasleđe srpske prestonice, restauriran i konzerviran primerak biće nakratko izložen u Odeljenju stare i retke knjige i knjige o Beogradu – Zavičajnom odeljenju, Zmaj Jovina 1, drugi sprat. Upravo na 464. godišnjicu njegovog nastanka.
Beograd je bio jedini grad na Balkanskom poluostrvu koji je u 16. veku imao štampariju, u kojoj su štampane knjige na srpskoslovenskom jeziku. Zanimljivo je da beogradska štamparija nije nastala pod okriljem Srpske pravoslavne crkve, u manastiru, već u gradu, u svetovnoj sredini.
Prema navodima iz same knjige, štampanje Beogradskog četvorojevanđelje je dovršeno u Beogradu 4. avgusta 1552. (godina je označena brojevima na vizantijski način – 7060). „Tada je istočnim zemljama vladao veliki amir sultan Sulejman“… Naravno, u pitanju je Sulejman II Veličanstveni.
Iz pogovora knjizi saznajemo da je prvu beogradsku štampariju osnovao u svojoj kući knez Radiša Dmitrović koji, kako stoji u nastavku teksta, nije štedeo od svog imanja dok nije izlio štamparska slova, što je najverovatnije urađeno u samom Beogradu. Međutim, on je umro i nije stigao da završi započetu knjigu.
Posao Radiše Dmitrovića preuzeo je Trojan Gundulić „iz velikog grada Dubrovnika“, naseljen u beogradskoj trgovačkoj koloniji Dubrovčana. Treća ličnost koja se pominje u pogovoru Beogradskog četvorojevanđelja je jeromonah Mardarije. Koliko je poznato, Beogradsko četvorojevanđelje je njegova prva knjiga i ujedno njegov najbolji rad. Jeromonah Mardarije je rukovodio celokupnim poslom štampanja Beogradskog četvorojevanđelja. Njegovo učešće bilo je mnogo složenije nego što se danas podrazumeva pod terminom “štampar”. On je u isto vreme bio redaktor, tehnički urednik, priređivač i korektor ovog izdanja.
(danubeogradu.rs)