četvrtak,  
13. februar 2025.  
 

Nova kulturna dobra Beograda

Beogradski zavod za zaštitu spomenika kulture do kraja godine podneće predlog da Vračarski plato, Muzej vazduhoplovstva, zgrada Doma saveza nabavljačkih zadruga u Makedonskoj, Park prijateljstva i piloni Mosta kralja Aleksandra dobiju status kulturnog dobra. U toku je izrada elaborata koji će biti predati Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture.[divider]

Direktorka Republičkog zavoda Vera Pavlović Lončarski kaže da će posle razmatranja i ukoliko dokumentacija bude potpuna, ove predloge proslediti Ministarstvu kulture. Poslednju reč da li ove prostorne kulturno-istorijske celine i objekti zaslužuju da ponesu naziv zaštićenog kulturnog dobra daće Vlada Srbije.

Izuzetno arhitektonsko delo, zgrada Muzeja vazduhoplovstva izgrađena je zajedničkim naporima vojnog i civilnog vazduhoplovstva na aerodromu „Nikola Tesla“. Temelji za jedinstvenu konstrukciju ovog objekta, prema nagrađenom rešenju arhitekte Ivana Štrausa, postavljeni su tokom 1975. godine. Usled komplikovanosti i složenosti zgrade, planovi o otvaranju nove stalne postavke su se sporo ostvarivali pa je stalna postavka za publiku otvorena tek 1989. sa izložbenom površinom od skoro šest hiljada kvadrata. Po značaju i vrednosti zbirke svrstava se među deset najznačajnijih muzeja ovog tipa u svetu i već ima status pojedinačnog dobra pod prethodnom zaštitom.

Prostrani zeleni trg na kom dominira Hram svetog Save, po mišljenju stručnjaka gradskog Zavoda za zaštitu spomenika, takođe, zaslužuje da se zaštiti, očuva i na pravi način prezentuje, što je odlika kulturnih dobara.

Nekadašnji Dom saveza nabavljačkih zadruga u Makedonskoj, u kojoj je danas „Dunav osiguranje“, podignut je 1928. prema projektu arhitekte Dimitrija M. Leka, a izdvaja se kao dobar primer međuratne arhitekture Beograda. Park prijateljstva, od 1961. simbol borbe za mir i jednakost naroda u svetu, takođe bi mogao biti zaštićen kao kulturno dobro.

Po mišljenju stručnjaka iz gradskog zavoda, mesto od posebnog značaja su i piloni Mosta kralja Aleksandra Prvog, građenog početkom tridesetih po projektu arhitekte Nikole Krasnova. Most je usled ratnih razaranja promenio izgled, na istom mestu podignut je Brankov most, a piloni su prošireni i postavljena je nova konstrukcija. Bez obzira na to, piloni su se, smatraju u Zavodu, dobro uklopili u ambijent Karađorđeve ulice. (Večernje novosti)