Mostovi Beograda i jesu i nisu za ponos. Očigledno je da ih ima malo pogotovo na Dunavu.
Stanje na većini mostova ponekad je čak i zabrinjavajuće, pogotovo kad je u pitanju najosetljiviji – Pančevački most. U prošlosti su rušeni pa su nicali novi, zovu se ovako ili onako, građeni su od različitih materijala.
Prvi most je izgrađen, naravno, na Savi još u petom veku. Uskoro ćemo objaviti poduže tekstove o svakom mostu ponaosob, ovo je samo kratki pregled prestoničkih mostova…
Mostovi Beograda na Dunavu

Pančevački most je dugo bio jedini na Dunavu. Most kralja Petra Drugog iz 1935. godine prva je digla u vazduh upravo kraljeva vojska šest godina kasnije, kako bi sprečila napredovanje nemačke armije. Od 1946. godine obnovljen most je ponovo u upotrebi za drumski i železnički saobraćaj.
Danas je uglavnom poznat po čestim gužvama i stalnim popravkama.

Pupinov most povezuje Zemun i Borču. Otvoren je 18. decembra 2014, a građen je tri godine. Dugačak je 1.482 metra, širok 29,1 metar i visok 22,8 metara, sa ukupno šest kolovoznih traka i
Već je postao poznat po pešačko-biciklističkim stazama sa obe strane koje se u nekom trenutku prekidaju… i pešaci i biciklisti kao jedini izbor imaju pešačenje i vožnju po kolovozu.
Mostovi Beograda na Savi

Gazela je u saobraćaj puštena 1970. godine, pod imenom koje joj je dao akademik Đorđe Lazarević, poznati stručnjak u oblasti betonskih konstrukcija. Najprometniji beogradski most sa šest saobraćajnih traka imao je atraktivno testiranje. Pre prvih vozila mostom je prošla kolona vojnih kamiona natovarenih šljunkom i transportera za balističke rakete, a na mostu su, dok su se oni kretali, stajali gradonačelnik Branko Pešić i glavni projektant, profesor Građevinskog fakulteta Milan Đurić.

Brankov most nastavak je Brankove ulice, koja nosi ime po pesniku Branku Radičeviću. Podignut je 1956. godine na mestu gde se između dva rata nalazio Most kralja Aleksandra I Karađorđevića, sa stubovima u srpsko-vizantijskom stilu i čeličnim užadima, srušen na početku rata. Kako je Nemcima posle osvajanja Beograda nedostatak mosta na ovom mestu predstavljao problem, 1942. godine su dopremili i montirali današnji Savski most, kojim je od 1984. godine krenuo i tramvajski saobraćaj.

Most na Adi svečano je otvoren 1. januara 2012. godine. Jedan od novih simbola Beograda, most sa kosim zategama i pilonom visokim 200 metara iznad Ade Ciganlije, delo je slovenačkog tima – konstruktora Viktora Markelja i arhitekte Petera Gabrijelčiča. Most ima šest saobraćajnih traka, prostor za koloseke budućeg metroa i dve pešačko-biciklističke staze.

Savski most je najmanji most u Beogradu, a pored putnog saobraćaja preko njega prelaze i tramvaji.

Stari železnički most izgrađen je u okviru ratne reparacije neposredno posle Drugog svetskog rata, a Novi železnički most premošćava Savu od 1979. godine.


Ova kratka priča o beogradskim mostovima ne bi bila kompletna bez drumskog i železničkog mosta kod Ostružnice, koji pomažu da drugi beogradski mostovi budu manje opterećeni. Za kraj da pomenemo i most Obrenovac – Surčin koji je kao deo „Sremske gazele“ otvoren 1. decembra 2011. (danubeogradu.rs)