subota,  
26. april 2025.  
 

Sreda, 1. avgust 2018. – Dan ekološkog duga

Dan ekološkog duga (foto: WWF) Dan ekološkog duga (foto: WWF)
Dan ekološkog duga (foto: WWF)

Sreda, 1. avgust, je Dan ekološkog duga! To je dan u godini kada potrebe čovečanstva prema prirodi premaše ono što ekosistemi planete Zemlje mogu u toj godini da obnove.

Dan ekološkog duga, najavljuje Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network, GFN), ove godine obežava se najranije otkako se vrše merenja (1997. godine bio je krajem septembra).

Tog dana simbolično se prikazuje uticaj ljudskih aktivnosti na prirodu i njene resurse. Po GFN-u, za trenutne potrebe čovečanstva koristimo prirodne resurse 1,7 puta brže nego što ekosistemi mogu da se regenerišu. Dakle, globalno koristimo 1,7 planeta, a imamo samo jednu.

„Činjenica da se ovaj dan svake godine pomera unapred govori nam da se i dalje prema planeti ne ponašamo odgovorno! Živimo od sve veće pozajmice koju uzimamo s računa bolje budućnosti svoje dece“, ističe Deni Porej, direktor WWF Adrije.

Dan ekološkog duga – podsetnik na hitne akcije!

„Po WWF-ovom Izveštaju o živoj planeti, sve zemlje u našem regionu žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. To dokazuju i podaci GFN-a o ekološkom otisku, koji se mere u globalnim hektarima (ghe). To je jedinica za merenje naših zahteva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da udovolji našim zahtevima (biokapacitet). Po tim podacima, Slovenija predvodi u našoj regiji s najvećim ekološkim otiskom i ušla je u ekološki dug 12. maja. Slede je Hrvatska (19. juna), Crna Gora (29. juna), Bosna i Hercegovina (6. jula), Makedonija (19. jula) i Srbija (30. jula)“, kaže Porej, dodajući da najkasnije u dug ulazi Albanija, 14. oktobra.

Budući da naše potrebe sve više prevazilaze mogućnosti planete da se regeneriše, na šta dodatno utiču posledice klimatskih promena, Dan ekološkog duga je snažan podsetnik na hitne akcije koje pojedinci i zemlje moraju preduzeti kako bi zaštitili šume, okeane, slatkovodne resurse, biljni i životinjski svet, i na taj način pomoći u ostvarivanju održivog razvoja.

Ideje kako promeniti svoj otisak mogu se pronaći na stranici GFN-a i WWF Adrije.

Do 2020. godine moramo definisati ključne obaveze i akcije kojima ćemo u narednoj deceniji preokrenuti trend gubitka prirode i pomoći u osiguravanju zdravlja i dobrobiti ljudi i naše planete.