nedelja,  
27. april 2025.  
 

Leto u MuzeYU 2022 otvara Rambo Amadeus

Muzej Jugoslavije: Leto u MuzeYU (foto: Nemanja Nikolić)

Manifestacija Leto u MuzeYu 2022 počeće u sredu, 25. maja od 19.00, koncertom Ramba Amadeusa na platou ispred Muzeja Jugoslavije (Mihaila Mike Jankovića 6).

Istovremeno, biće obeležen i nekadašnji Dan mladosti, a ulaz će biti besplatan.

Teško je zamisliti obeležavanje Dana mladosti bez figure jakog kulta ličnosti jugoslovenskog nasleđa. Ovoga puta, kao što bi se očekivalo, figura kulta nije Maršal i Drug Tito, već Rambo Amadeus, Kilo i Eko Tzar.

Umetničko stvaralaštvo Ramba Amadeusa od njegovog pojavljivanja, prvih albuma, performansa, ali i aktivizma, predstavlja zapravo umetničku hroniku rastakanja SFRJ i njenog nasleđa. Njegovo ironijsko poigravanje sopstvenim kultom ličnosti opominje nas i podseća na zavodljivi karakter diktature i zloupotrebu autoriteta u savremenom trenutku.

Danas je glavni predmet interesovanja Ramba Amadeusa, pored muzike i jedrenja, kompleksno ekološko pitanje, pa je i njegov aktivizam većinom usmeren ka ovoj temi. Na koncertu 25. maja nastojaće da preispita upravo ove teme, a gde to može bolje nego ispred Muzeja Jugoslavije. Dođite da učestvujete u novom čitanju istorije, danas osvetljene sasvim novim kontektsima i prilikama u svetu.ZA DŽ - besplatno - vinjeta (autor ilustracije: Aleksandra Prhal)

Rambo Amadeus jedna je od najistaknutijih figura, kultna ličnost jugoslovenske muzičke scene. Kompozitor, tekstopisac, gitarista, performer, jedriličar i eko aktivista. I Tzar. Njegove pesme opisuju stvarnost iz posebnog, satiričnog ugla, vešto razotkrivajući apsurde savremenog sveta i lakonski ih izlažući šarenim reflektorima bine.

Muzika mu je slobodan konglomerat svih muzičkih stilova, pri čemu vezuje muzičku teoriju i kritiku u „Gordijev čvor“. Izmislio je i termin „turbo folk“. Na koncertima nikada ne reprodukuje doslovno studijske verzije pesama već improvizuje, obilato koristeći humor, kako u konferansi tako i u samom muzičkom izrazu. Često se događa da počne da svira jednu pesmu, a završi neku sasvim petu, pravdajući se zaboravnošću. Možda se baš zbog te majstorske „zaboravnosti“ njegovi koncerti dugo pamte. (danubeogradu.rs)