Petak,  
9. januar 2026.  
 

Bekstvo od betona: Vodič kroz najbolje zelene oaze Beograda

Bekstvo od betona: Zelene oaze Beograda (foto: Dimitrije Milenković / Unsplash) Bekstvo od betona: Zelene oaze Beograda (foto: Dimitrije Milenković / Unsplash)
Bekstvo od betona: Zelene oaze Beograda (foto: Dimitrije Milenković / Unsplash)

Prestonica Srbije je velik grad. Sa skoro 1,4 miliona stanovnika, ponekad može delovati prilično naporno za život.

Saobraćajne gužve, pretrpan javni prevoz, radovi na putevima i naizgled beskrajna gradilišta. Čini se da je sve teže pronaći trenutak mira tokom dana (a ponekad i uveče).

Ta dinamika i užurbanostkoji prati život u Beogradu, predstavljaju deo njegovog šarma. Ali, u letnjim mesecima, kada temperature počnu da rastu, pronalaženje hladovine i dodira sa prirodom postaje neophodno.

Iako grad često deluje kao oda kamenu, betonu i asfaltu, još postoje brojne zelene površine koje vam omogućavaju da pobegnete iz urbanog haosa i napunite baterije.

Bekstvo od betona: Zelene oaze Beograda (foto: Dimitrije Milenković / Unsplash)
Foto: Dimitrije Milenković / Unsplash

Kalemegdan

Počinjemo od najpoznatije beogradske lokacije, Kalemegdana. To nije samo park, već istorijski-značajana tvrđava koja je građena vekovima . Sa pogledom na ušće Save u Dunav, ova drevna tvrđava i njeno okruženje pružaju mir i beg od gradske gužve. Ulični umetnici, suvenirnice i prodavci sladoleda dodaju živahnom ambijentu, dok senoviti delovi parka nude tišinu pod drvećem starim stotinama godina.

Brojni putevi, stepenice i staze omogućavaju šetnju kroz celo utvrđenje puno istorijskih znamenitosti. Tu možete da posetite jednu od najlepših crkvi i kapela u Beogradu – Crkvu Ružicu i Kapelu Svete Petke, i opservaturiju i umetnički paviljon, muzeje poput vojnog i prirodnjačkog kao i zoološki vrt! Sa hektarima zemlje za istraživanje, nemojte se plašiti bola u stopalima, to je znak da radite pravu stvar.

Bitno je samo da se redovno odmorite, blago istegnete bolna mesta a kada se vratite kući led i drugi oblozi će efikasno rešiti sve probleme.

Topčider

Topčiderski park je jedan od najstarijih i najlepših u Beogradu, idealan za beg od letnje vrućine. Nalazi se oko šest kilometara jugozapadno od Kalemegdana i nastao je 1830-ih po nalogu kneza Miloša Obrenovića, inspirisan tadašnjim evropskim parkovima.

Tim poduhvatom je izgradio dvorski kompleks i stvorio središte političke vlasti, prosvetnog, crkvenog i kulturnog Beograda. Ogromna stabla platana, neka od najstarijih i najvećih u Evropi, prave duboku hladovinu, dok potoci i jezera doprinose utisku šume u centru grada.

Pored prirodnih lepota, tu je i kneževa rezidencija i crkva Svetih apostola Petra i Pavla. Iako nije prostran kao Kalemegdan, Topčider nudi istu dozu osveženja tokom najtoplijih dana.

Hajd park

Odmah iza Topčidera, Hajd park nastavlja temu mirnih, senovitih prostora u gradu. Nalazi se na severnim padinama Topčiderskog brda, u opštini Savski venac, i zauzima oko 7,3-8,3 hektara. Podeljen je u dve zone: jedna deluje kao poludivlja šuma sa stazama za trčanje, dok je druga opremljena spravama za vežbanje na otvorenom (12 stanica).

Poznat je po redovima stabala platana, kestena i lipa koji prave duboku hladovinu, a uzvišen plato nudi inspirativan pogled ka Savi i Ušću. Sa klupama, česmama i igralištima, Hajd park je savršen za šetnju i predah na zelenoj ruti kroz grad.

Bekstvo od betona: Zelene oaze Beograda (foto: Pham Ngoc Anh / Pexels)
Foto: Pham Ngoc Anh / Pexels

Karađorđev park (kod Hrama Svetog Save)

Smešten na južnoj padini Vračarskog platoa, tik uz Hram Svetog Save, Karađorđev park je manji, ali istorijski značajan zeleni prostor. Nastao je 1806. godine kada su srpski ustanici posadili prva stabla oko svog logora.

U njemu se nalazi i prvi javni spomenik u Beogradu, Spomenik oslobodiocima Beograda, podignut 1848. godine. Danas, na 2,5 hektara, park sadrži senovite staze, spomen-groblje, nekoliko spomenika od Prvog svetskog rata do Španskog građanskog rata, i idealan je za kratki odmor u hodu kroz grad.

Ako već prolazite kroz park, predlažemo da odvojite malo vremena za posetu Hramu Svetom Savi. Pored toga što ćete moći da se rashladite i sakrijete od letnjeg sunca, imaćete i priliku da vidite jednu od najvećih i najimpresivnijih pravoslavnih crkvi u Evropi čiji enterijer je ispunjen unikatnim mozaicima koji svojom izradom ostavljaju svakoga bez daha.

Tašmajdan

Tašmajdanski park je jedan od najsvestranijih gradskih prostora. Izgrađen iznad drevnog rimskog kamenoloma, u sebi nosi drevne slojeve istorije, od starih skloništa do sportskih terena. Danas je to mesto za šetnju, igru, sport i druženje. Platani, hrastovi i kestenovi pružaju hlad i prijatnu klimu u samom centru grada.

Tu je i prvi olimpijski bazen u gradu, sportski centar Tašmajdan, moderna igrališta i kafići. U senci Crkve Svetog Marka, park je idealan za kombinaciju kulture, prirode i aktivnosti za celu porodicu.

Bekstvo od betona: Zelene oaze Beograda (foto: Kelly / Pexels)
Foto: Kelly / Pexels

Botanička bašta Jevremovac

U samom centru, u Takovskoj ulici, nalazi se Botanička bašta Jevremovac, još jedan primamljiv zeleni kutak Beograda, na skoro 5 hektara sa više od hiljadu vrsta biljaka iz Srbije i sveta. Osnovao je 1892. godine botaničar Josif Pančić, na zemljištu koje je poklonio kralj Milan Obrenović.

Bašta je pravi raj tokom vrućina. Tu su staro makedonsko hrastovo drvo, ginko, sekvoja i Pančićeva omorika, koji zajedno stvaraju osvežavajući mikro klimu.

Jedini nedostatak je što se ulaz u botaničku baštu plaća, ali cena je veoma pristupačna. Za sve one koji su ljubitelji prirode, kao i za sve radoznale šetače, ovo mesto je magično, mirno i edukativno i vredno svakog dinara.

Park-šuma Zvezdara

Na istočnim obroncima grada, park-šuma Zvezdara zauzima oko 137 hektara, od čega je 21 hektar uređeno kao park, a ostatak je divlja šuma. Udružena sa Košutnjakom i Topčiderom, predstavlja jedno od „pluća Beograda“.

Nekada gola padina, ovaj prostor je pošumljen u periodu 1948-1950, zahvaljujući mladim volonterima. Danas, to je prostor za šetače, trkače, bicikliste i porodice. Pored staza, tu su i vidikovci, sportski tereni, kao i Naučno-tehnološki park „Zvezdara“. Cela površina je 2021. godine proglašena spomenikom prirode.

Bekstvo od betona: Zelene oaze Beograda (foto: Boris Hamer / Pexels)
Foto: Boris Hamer / Pexels

Ada Ciganlija

Iako nije isključivo zelena zona, Ada Ciganlija je najpopularnije mesto za osveženje tokom leta. Samo četiri kilometra od centra grada, ova nekadašnja rečna ada, a sada poluostrvo, spaja prirodu, sport i rekreaciju. Šetališta i biciklističke staze u hladu starih hrastova i jasenova nude odmor od gradskog asfalta, a čisto jezero (sa plavom zastavicom) omogućava bezbedno kupanje.

Ako ste planirali da provedete ceo dan na Adi, nećete imati problema da nadjete mesto gde možete da napravite pauzu za degustiranje. Poluostrvo ima više od 70 restorana, barova i splavova, koji nude sve, od ribe, tradicionalnih srpskih roštiljskih specijaliteta pa do internacionalnih jela i poslastica. Ukoliko imate problem sa gastritisom, zapamtite da je nemasna bela riba iz Save (smuđ, kečiga itd) odličan izbor.

Bekstvo od betona: Zelene oaze Beograda (foto: Boris Hamer / Pexels)
Foto: Boris Hamer / Pexels

Park Ušće (preko reke)

Smešten preko puta Kalemegdana, na ušću Save u Dunav, park Ušće pokriva skoro 50 hektara travnatih površina i stabala. Pošto se nalazi pored reke, lagan vetar hladi čak i tokom najtoplijih dana.

Idealan je za piknik, trčanje, opuštanje u hladu, a ima i teretane na otvorenom, skejt park, sportske terene, kao i veliko igralište.

Park Ušće je i kulturni centar gde se tokom leta održavaju koncerti, festivali i razni događaji. Planirane su i nove zone unutar parka, namenjene različitim aktivnostima, što svedoči o njegovom rastućem značaju kao jedan od popularnijih gradskih oaza. Za sve koji žele da završe svoju letnju šetačku turu Beogradom uz magičan pogled, prostrano zelenilo i osvežavajuću atmosferu pored vode, Ušće nudi sve to u izobilju.