Ponedeljak,  
20. april 2026.  
 

Dan državnosti Srbije 2023: Besplatan ulaz u Konak kneza Miloša

Konak kneza Miloša: detalj sa stalne postavke (foto: IMS) Konak kneza Miloša: detalj sa stalne postavke (foto: IMS)
Konak kneza Miloša: detalj sa stalne postavke (foto: IMS)

Povodom obeležavanja Dana državnosti, u sredu, 15. februara 2023, posetiocima će biti omogućen besplatan ulaz na stalnu postavku u Konaku kneza Miloša.

Konak u Topčideru, istorijsko zdanje u sastavu Istorijskog muzeja Srbije, biće otvoren u sredu, 15. februara od 10.00 do 16.00, dok u četvrtak, 16. februara, neće raditi.

Imajući u vidu da Dan državnosti Republike Srbije objedinjuje dva važna istorijska događaja – podizanje Prvog srpskog ustanka na zboru u Orašcu na Sretenje 1804. i usvajanje prvog ustava tadašnje Kneževine Srbije 1835. u Kragujevcu – tzv. Sretenjskog ustava, zainteresovani građani su pozvani da iskoriste priliku da se upoznaju sa stalnom postavkom „Stvaranje moderne srpske državnosti (1804-1903)“, koja prikazuje srpsku istoriju 19. veka.

Stalna postavka u Konaku kneza Miloša u Topčideru, nekadašnjem dvoru kneza Miloša, nastoji da prikaže borbe za konačno oslobođenje od viševekovne osmanske vlasti u Prvom i Drugom srpskom ustanku, napore i iskušenja njihovih pokretača i voždova, rodonačelnika novovekovnih srpskih dinastija, Karađorđa Petrovića i Miloša Obrenovića, i značaj i zasluge njegovih naslednika iz dinastije Obrenović u drugoj polovini 19. veka, kada je nakon sticanja samostalnosti obnovljena kraljevina 1882. i nastavljeno jačanje moderne srpske države.

Stalna postavka pruža posetiocima jedinstvenu priliku da vide brojne originalne predmete koji su pripadali voždu Karađorđu, knezu Milošu i njegovim naslednicima, kao i primerke naoružanja znamenitih ustanika – Hajduk Veljka, Tanska Rajića, Pop Luke Lazarevića, Janka Katića, Petra Dobrnjca i drugih.

Konak kneza Miloša: detalj sa stalne postavke (foto: IMS)
Foto: IMS

Postavku upotpunjuju originalna platna poznatih slikara poput Paje Jovanovića, Veljka Stanojevića, Đure Jakšića, Petra Ranosovića, Božidara Prodanovića i portreti kneza Miloša, dela Uroša Kneževića, Pavela Đurkovića i Jozefa Grandauera.

Na spratu se nalazi orijentalna soba za razgovor i odmor, tzv. divanhana, i rekonstrukcija prvobitnog enterijera sobe kneza Miloša Obrenovića.

Konak je podigao knez Miloš 1831. godine u Topčideru, tadašnjoj periferiji Beograda. Svojom strukturom, neoklasicističkim elementima na fasadama i unutrašnjom dekoracijom u stilu „turskog baroka“, građevina spada u reprezentativne rezidencije kakve su se u to vreme podizale širom Osmanskog carstva.ZA DŽ - besplatno - vinjeta (autor ilustracije: Aleksandra Prhal)

Tipično za bogate privatne rezidencije, i Konak kneza Miloša je glavnom fasadom okrenut ka vrtu, tj. Topčiderskom parku, prvom planski uređenom parku u Srbiji.

Ispred Konaka, zaštićenog kulturnog dobra od izuzetnog značaja, nalazi se čuveno stablo platana, spomenik prirode, koje je zasađeno u vreme Obrenovića. (danubeogradu.rs)