Ponedeljak,  
20. april 2026.  
 

Šta se dogodilo sa Muzejem savremene umetnosti?

Neizložba dokumentacije, umetničkih intervencija i enterijera zgrade biće otvorena od 23. juna (13.00) do 30. septembra (18.00) u Muzeju savremene umetnosti (Ušće 10, Blok 15). Radno vreme je od 10.00 do 18.00, utorkom zatvoreno.[divider]

Jula 2012. navršava se pet godina od kada je zgrada Muzeja savremene umetnosti zatvorena za javnost zbog radova na rekonstrukciji, adaptaciji i dogradnji koji sve do danas nisu okončani. Predviđeni rok od godinu dana odavno je probijen, završena je samo prva faza (krov, podrumske prostorije, energetski blok), a naznaka kada će biti obezbeđena sredstva za nastavak radova u drugoj fazi (fasada, enterijer) i objekat priveden nameni već duže vremena nema. Zgrada MSU – jedan od najreprezentativnijih namenski građenih muzejskih objekata u Srbiji, koji je 1987. proglašen i za kulturno dobro – nalazi se u nefunkcionalnom stanju napuštenog gradilišta i izložena je propadanju. Zaustav obnove zdanja na Ušću doveo je prestanka funkcionisanja Muzeja kao mestom specifikovanog doma umetnosti i njegovog nestanka sa kulturne mape Beograda i Srbije, a pitanje „šta se dogodilo sa Muzejem savremene umetnosti?“, koje se u javnosti periodično postavlja, ostaje da lebdi u vazduhu bez konkretnog odgovora.

Projekat „Šta se dogodilo sa Muzejem savremene umetnosti?“ deklariše se kao neizložba zato što se u nemuzeju ili defunkcionalizovanoj zgradi u kojoj ne postoje elementarni muzeološki i tehnički uslovi za izlaganje umetničkih dela i ne mogu praviti izložbe. Neizložba nema formu, strukturu i arhitekturu, ona sledi zatečeno stanje zgrade i predstavlja konglomerat, po izložbenom prostoru nasumično rasejanih, izjava i znakova koji na različite načine reflektuju situaciju u kojoj se institucija nalazi. Neizložba je primereni model konceptualizacije in situ ove situacije i zamišljena je kao indukovani incident buđenja zgrade Muzeja iz hibernacije čiji je primarni cilj da pobudi pažnju i zatraži podršku umetničke, kulturne i najšire javnosti za njeno prevazilaženje. Iako se može shvatiti kao vid protesta, alarm i apel, neizložba je prevashodno otvoreni diskusioni forum koji otvara niz pitanja koja se bave odnosom države i društva prema Muzeju u aktuelnom političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom kontekstu. Postulirajući „slučaj Muzeja savremene umetnosti“ kao simptomatičan, kontraspektakl neizložbe takođe služi i kao platforma za kritičko razmatranje sveopšteg stanja u kojem se nalaze muzejska infrastruktura, institucije kulture i savremena umetnička produkcija u Srbiji.

Projekat čine tri segmenta. U okviru prvog se u arhivskoj formi reprezentuju informacije, dokumenti i artefakti vezani za proces rada na obnovi zgrade od njegovog početka 2002. godine do danas, uključujući hronologiju, pres-kliping, foto-dokumentaciju izvođenja građevinskih radova, projektnu dokumentaciju, građevinske elemente, komparativnu analizu stanja istorodnih muzeja u regionu itd. Drugi segment čine intervencije umetnika i dizajnera koje, polazeći od zatečenog stanja Muzeja kao „ruine“ ili „kuće duhova“ otuđene od društva, razmatraju različite aspekte prekida funkcije Muzeja kao mašine za produkciju umetnosti i znanja o umetnosti. Treći segment neizložbe je samopokazni: enterijer muzeja – naseljen tragovima propadanja zgrade, dovršenih i prekinutih građevinskih radova, ostacima izložbene arhitekture i mobilijara – posetiocu se nameće kao svedočanstvo zamiranja Muzeja.

Umetnici: Radoš Antonijević / Fabian Bechtle / Lazar Bodroža / Dušica Dražić / Ministarstvo prostora (Marko Aksentijević · Ivan Branisavljević · Iva Čukić · Radomir Lazović · Dobrica Veselinović) / Siniša Ilić / Irena Kelečević / Karsten Konrad / Monika Lang / Jovan Mikonjić / Milorad Mladenović / Ivan Petrović / Darinka Pop-Mitić / Vahida Ramujkić & Noa Treister / Mirjana Boba Stojadinović / Saša Tkačenko / Nenad Trifunović / Stefan Unković

Autor koncepcije je Dejan Sretenović, a kustosi Andrej Dolinka, Una Popović i Dejan Sretenović. (danubeogradu.rs)