nedelja,  
9. februar 2025.  
 

Novi život „Beogradske mumije“

Popularna „Beogradska mumija“ od danas je izložena u prostoru Arheološke zbirke Filozofskog fakulteta u Beogradu u novoj, adekevatnoj vitrini, koja je napravljena specijalno za tu namenu. U okviru „Dana evropske baštine“ u naredna dva vikenda mumija će biti dostupna za posete u terminima od 12.00 do 20.00. Stručno vođenje počinje svakih sat vremena, a grupe su ograničene na 20 posetilaca.[divider]

Kako bi na reprezentativan način bila predstavljena javnosti, Sektetarijat za privredu grada Beograda izdvojio je sredstva za izradu adekvatne vitrine, istakao je prvi čovek tog sekretarijata Aleksandar Milošević. On je na svečanosti koja je upriličena u okviru „Dana evropske baštine“, naveo da je želja sekretarijta i grada da naša prestonica u svetu bude prepoznata i kao kulturni i turistički centar.

– Pravljenjem ovako kvalitetne vitrine, pomogli smo da ovaj izuzetno vredan arheološki eksponat bude izložen na adekvatan način. Osim toga, Sekretarijat za privredu pomogao je i pri izradi vitrine za čuvanje značajnih artefakata iz istorije našeg naroda, izloženih u Narodnoj biblioteci Srbije – ukazao je Milošević i najavio saradnju tog sekretarijata sa ustanovama kulture, u zajedničkom interesu da Beograd 2020. godine postane i kulturna prestonica Evrope.

Pomoćnik ministra kulture i informisanja Miladin Lukić izrazio je zadovoljstvo što su Narodni muzej i grad Beograd realizovali ovaj projekat, podsetivši da prethodno stanje u kome se nalazila „Beogradska mumija“ nije zadovoljavalo muzejske standarde.

Direktor Turističke organizacije Beograda Dejan Veselinov dodao je da današnji događaj predstavlja veliki dan za turizam glavnog grada.

– Sigurni smo da će „Beogradska mumija“ doprineti da se o našoj prestonici kao turističkoj destinaciji još dalje čuje, kao o gradu koji nije samo za noćni život već i grad kulture – ukazao je Veselinov.

On je podsetio da se juče desio još jedan veliki dan za kulturu našeg grada, otvaranjem arheološke postavke na samom lokalitetu Vinča, koja će takođe doprineti boljoj prezentaciji srpske prestonice.

Doskorašnja direktorka Narodnog muzeja u Beogradu Tatjana Cvetićanin takođe je izrazila zadovoljstvo što danas prisustvujemo prezentovanju jednog od najzanimljivih eksponata koje taj muzej ima, zahvalivši svima koji su u učestvovali u ovom zahtevnom projektu.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu i dugogodišnji istraživač „Beogradske mumije“ rekao je da je danas veliki trenutak, na koji se čekalo 125 godina. On je podsetio da je 1888. godine mumiju sveštenika, pod nazivom „Nesmin“, Narodnom muzeju poklonio domaći filantrop i mecena Hadži Pavle Riđički, plemić od Skribešća.

Kada je reč o vitrini, on je naglasio da je ona prozvod naših inženjera i da će svojim kvalitetom omogućiti da ovaj vredni eksponat vide i buduće generacije.

Izrada vitrine je, kako je precizirao, koštala oko 35.000 evra, a teška je 600 kilograma. Sastoji se od dvostrukog neprobojnog stakla, ima sposobnost regulacije vlažnosti i temperature, kao i hladno osvetljenje.

On je izrazio zadovoljstvo što će čitav prostor Arheološke zbirke u narednom periodu biti upotpunjen isto tako vrednom zbirkom sa lokaliteta Vinča.

Donator mumije Hadži Pavle Riđički (1805–1893) tokom putovanja u egipatski Luksor kupio je mumiju, kako se navodi u istorijskim spisima „iz rodoljubive namere, ne za sebe već za srpski narod“. Mumiju je bilo moguće videti samo od 1893. godine do početka Prvog svetskog rata, posle čega je zbog osetljivosti predmeta bila sklonjena od očiju javnosti.

Hadži Pavle Riđički, poreklom iz Mokrina, pripadnik je ugledne porodice koja se u vreme Marije Terezije doselila iz Sente i koja je ostavila velikog traga u istoriji našeg naroda na prostoru Vojvodine. (Beoinfo)