Naslovna » BG svaštara » Za lepši dan u Beogradu » Izbori 2016: Izborismo li se, izboriše li se?
Izbori 2016
Foto: Shutterstock

Izbori 2016: Izborismo li se, izboriše li se?

Kako ste? Izbori, je l’? Izborismo li se sa još jednom izbornom kampanjom? Dok sređujete utiske, evo malo zabavnih podataka, tematski aktuelnih, za lepši dan u Beogradu.

Zamislite da ste u Pjongjangu, glavnom gradu Severne Koreje. Glasali biste svake pete godine na izborima, na kojima je na listiću ime samo jednog kandidata.

Ili, da ste u Australiji. Imali biste obavezu da birate – neizlazak na izbore se u Australiji i još nekim zemljama, odskora i u nama susednoj Bugarskoj, kažnjava.

Izbori 1927, Liberija: Čarls King za Ginisa

Najveći zvanično zabeleženi primer izborne krađe, koji se nalazi u Ginisovoj knjizi rekorda, dogodio se 1927. godine u Liberiji, kada je predsednik Čarls King pobedio osvojivši 234 hiljade glasova. Ovo ne bi bilo ništa neobično da istovremeno u birački spisak nije bilo upisano – samo 15 hiljada glasača.

Rezultate glasanja o ukidanju ropstva u Americi 1784. godine niko ne dovodi u pitanje. One, u kojima je razlika između dve opcije bila samo jedan glas, u korist protivnika ukidanja.

Da li imate primedbu na ista lica na političkoj sceni? Evo kako je to lepo rešeno u Meksiku. Senatori ne mogu da se kandiduju dva puta zaredom, tako da se sastav Senata svake šeste godine, koliko izborni ciklus traje, potpuno promeni.

Ako su vam dosadili izbori, neka za utehu posluži primer Lihtenštajna, ustavne monarhije sa 37,5 hiljada stanovnika, u kojoj o svakom novom zahtevu za državljanstvo glasa celo biračko telo.

Slično je bilo i u staroj Atini, kolevci demokratije. Jednom godišnje građani su glasali o proterivanju na deset godina osoba krivih za prestup.

Interesantan je i slučaj Portorika, gde se svake četiri godine održava referendum, sa istim pitanjem i tri alternative: Da li ste za to da zemlja ostane u sastavu Američkog komonvelta, dobije status države SAD-a ili postane nezavisna država?

Izbori 2016

Izbori 1945, Srbija: Žene glasaju prvi put

Često zaboravimo koliko je vremena trebalo da prođe, pa da žene dobiju pravo glasa.

Podsećamo da su prvi put u istoriji dame glasale 1893. godine, na Novom Zelandu. Zatim su izašle na birališta u Australiji 1902. godine, u Finskoj 1906, Norveškoj 1913…

U Srbiji su žene dobile pravo glasa tek 1945. godine. U Švajcarskoj – 1971. U Saudijskoj Arabiji – 2015. godine.

Sjedinjene Američke Države biračko pravo tretiraju kao neprikosnoveno, pa je omogućeno i astronautima na svemirskim stanicama da, posebno obezbeđenom e-mail porukom, glasaju.

Za to vreme, na drugom kraju sveta, na Himalajima, narod ne želi da bira. Mladi kralj Butana toliko je popularan da su demonstranti 2011. godine izašli na ulice kada je objavio prenošenje dela vlasti na parlament.

Izbori 2005, Nemačka: Endži je, ipak, pobedila

Izborne kampanje posebno su zanimljive.

Antologijski je primer Sadama Huseina, koji je 2002. godine za zvaničnu muzičku podlogu svojih predizbornih nastupa koristio čuvenu numeru Vitni Hjuston „I Will Always Love You“.

Ili Angele Merkel, koja je 2005. godine u trci za kancelara imala neobjašnjiv propust. Hit Rolingstonsa „Endži“, koji je koristila, mogao je samo naslovom da se poveže sa njenim imenom. Sve ostalo bilo je potpuni promašaj – od stihova „zar nije vreme da se rastanemo“ i „bez ljubavi u srcima i para u džepovima, ne možeš reći da smo zadovoljni“, do izjava benda da nije tražila, ni dobila, dozvolu da pesmu upotrebi u političke svrhe.

Proleće je stiglo. Uživajte u najlepšem godišnjem dobu i još jednom izbornom vikendu u Beogradu. (danubeogradu.rs)

Uređuje: Katarina Vidaković