Gradske vlasti najavile su da će na prostoru porušene Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu biti izgrađen memorijalni park.
Neće se graditi novi objekat već će se ostaci sačuvati ali i predstaviti javnosti.
– Glavni gradski urbanista Milutin Folić za dnevni list Politika najavio je da će realizacija početi već sledeće godine.
Uskoro će biti sređene fasade na Kosančićevom vencu, a kaldrma će biti gotova do kraja godine. Posle uređenja kompleksa biblioteke sledi gradnja gradske galerije u blizini.
Kako navodi list, beogradski projektantski „trougao“ bečkog arhitekte Borisa Podreke, čija dva ugla čine Studentski trg i Topličin venac, biće završen uređenjem prostora Narodne biblioteke porušene u šestoaprilskom bombardovanju Beograda.
Temelji ovog hrama pisane reči, po njegovom idejnom rešenju, u potpunosti će biti očuvani i uklopljeni u budući memorijal oivičen ulicama Kosančićev venac i Srebrenička.
Memorijalni park – obeležje životne radosti
U memorijalni park ulaziće se iz Ulice Kosančićev venac. Pođemo li nadesno, naići ćemo na malu tribinu, predviđenu za predah učeničkih ekskurzija i turističkih tura koje će ovde od svojih vodiča moći da saznaju istorijat Narodne biblioteke.
Na nivou iznad tribine biće crni betonski monoliti od razbacanih knjiga – groblje znanja i simbol smrti, vidljiv i onima koji prostor budu posmatrali izvan kompleksa, kroz horizontalni otvor na zidu od grubog betona. Oni će pogledom dosezati i do suprotnog kraja memorijala – cvetnog vrta koji je za Podreku, kako kaže, obeležje životne radosti.
Šetači će se, od crnih knjiga do rascvetale oaze, spuštati rampom. Kad pogled osveže raskošnim šarenilom, stepenicama će moći da se vrate na višu etažu gde je smešten mali trg.
Ovaj, kako on kaže, „društveni deo“ memorijala sadržaće klupe, minijaturnu fontanu, a u blizini će biti i aluminijumska informativna tabla sa izlivenim fotografijama.
Ideja arhitekte nije bila da rekonstruiše prošlost jer, kako kaže, istorija se mora interpretirati, a ne kopirati. Zato, objašnjava, on posetiocima nudi novi prostor u duhu današnjice.