sreda,  
12. februar 2025.  
 

Nova adresa: Amerika. Iseljenje u SAD, studiranje, gde, kako…

SAD: Prosečni podaci koji malo govore... SAD: Prosečni podaci koji malo govore...
SAD: Prosečni podaci koji malo govore...

Za Sjedinjene Američke Države koristićemo naizmenično skraćenicu SAD i naziv Amerika. Tako je uobičajeno u svakodnevnom govoru. U onoj svakodnevici u kojoj mnogi priželjkuju ili planiraju da preko okeana, na licu mesta, upoznaju „američki san“.

Ali, šta je američki san, i postoji li nešto takvo što bi ljude sa naših prostora navelo da se zapute u veliku zemlju i neizvesnost?

U dve reči – „američki san“ stalo je, kako tvrde Amerikanci, mnogo. Zajednički nacionalni sistem vrednosti i ideala podrazumeva, ukratko, bolji život, a čine ga demokratija, ljudska prava i slobode, jednake mogućnosti za sve da ostvare svoje potencijale, napreduju na društvenoj lestvici, i postignu uspeh.

Ono što doseljenike, čeka, međutim, zavisi od mnogo čega, pa i od činjenice da dolaze u treću po veličini zemlju na svetu, samo malo manju od cele Evrope.

Osnovni podaci o Sjedinjenim Američkim Državama

Sjedinjene Američke države su federacija 50 država i više različitih, povezanih ili udaljenih, teritorijalnih jedinica, sa oko 326 miliona stanovnika.

O raznovrsnosti reljefa i klime nema smisla posebno pričati – Sjedinjene Države izlaze na dva okeana, a dovoljno je pomenuti kao ekstreme Aljasku i Havaje, da bi moglo da se zamisli šta se sve nalazi „između“ – od pustinja, prerija i planina do velikih rečnih slivova.

Po bogatstvu, Amerika je zemlja sa najvećim nominalnim bruto domaćim proizvodom na svetu. Moćna ekonomija u velikoj meri počiva na postindustrijskim proizvodima, odnosno uslugama i „ekonomiji znanja“, koju „u stopu“ prati proizvodni sektor, drugi najveći na svetu. U Sjedinjenim Američkim Državama, u kojima je skoncentrisana ogromna vojna, politička, naučna, kulturna… moć, nalazi se trećina ukupnog bogatstva sveta.

Valuta je američki dolar.

Glavni grad Sjedinjenih Američkih Država je Vašington, koji je šesti po broju stanovnika (6,2 miliona). Ispred njega su, najveći, Njujork sa više od 20 miliona stanovnika, slede Los Anđeles, Čikago, Dalas i Hjuston, a iza su Majami i Filadelfija, svi sa populacijom većom od pet miliona ljudi u širim metropoliten zonama.

Religijsko opredeljenje stanovnika SAD je dominantno hrišćansko (70,6%), od kojih su gotovo polovina protestanti. Nereligioznih i onih koji se ne izjašnjavaju je nešto više od 23%.

Zbog duge istorije imigracije i kolonizacije, stanovništvo Amerike je etnički, rasno i kulturno izuzetno raznovrsno. Englezi, Irci i Nemci su dominirali u prvim evropskim naseljavanjima, a zatim su masovno doseljeni ljudi iz Afrike, Kariba, Latinske Amerike, Azije… Starosedeoci i Meksikanci takođe čine važan deo populacije.

Sjedinjene Američke Države su ustavna federalna predsednička republika, na čijem se čelu nalaze predsednik, Kongres i federalni sudovi. Predsednik sa svojim timom ima i izvršnu vlast. Od sredine 19. veka američkom političkom scenom dominira dvopartijski sistem, u kojem se, voljom građana, na vlasti nalazi Demokratska ili Republikanska partija. Iako postoje i druge političke stranke, njihov uticaj je beznačajan. Od januara 2017. godine izabrani predsednik Sjedinjenih Američkih Država, 45. po redu, je republikanac Donald Tramp.

Državljanima Republike Srbije potrebna je viza za ulazak u SAD. Viza se ne može dobiti na graničnim prelazima. Važeća američka viza nije apsolutna garancija da će vam ulazak u SAD biti odobren, odnosno, postoji mogućnost da vam već izdata viza bude otkazana. Službenik pogranične službe može uskratiti ulazak stranom državljaninu u SAD i pored posedovanja američke vize, ukoliko utvrdi da postoje razlozi za to.

Zvanični jezik u SAD

Iako nije ustanovljen zvanični jezik na federalnom nivou, činjenica je da je to engleski, u američkoj verziji (zvaničan je u 32 federalne jedinice). Za više od 80% stanovnika engleski je i maternji jezik. Španski kao maternji govori 12% Amerikanaca. Španski se najviše uči kao strani jezik širom SAD.

Najtraženija zanimanja i prosečne plate

Teško je dati tačne informacije za sve američke države, pa ipak, činjenica je da u najvećoj meri nedostaju radnici iz struka koje se bave brigom o drugima. Lična pomoć i staranje je delatnost sa prognoziranim rastom tražnje od 37% u narednih deset godina i trenutnim prosečnim primanjima od oko 2.000 dolara mesečno. Sličan rast, ali čak četiri puta veće plate imaju visokobrazovane medicinske sestre i menadžeri u zdravstvu. Oko 1700 dolara mesečno mogu da zarade, takođe veoma traženi kuvari, drugi ugostiteljski radnici i osobe koje brinu o kućnim ljubimcima. Od informatičara, najviše posla ima za one zadužene za bezbednost informacionih sistema i njihova mesečna primanja iznose oko 8.000 dolara. Više od 11.000 dolara mogu mesečno da zarade finansijski stručnjaci i lekari predavači na specijalizovanim fakultetima za zdravstvene radnike. Americi su porebni i vozači, programeri aplikacija, radnici u građevinarstvu, fizioterapeuti...

Sve navedene zarade date su u bruto iznosu – od države i grada u kojem živite zavisiće i iznos koji vam se odbija za razliite državne poreze i takse.

Ubedljivo najveće plate u svim državama imaju lekari specijalisti sa iskustvom, u nekim slučajevima i preko 20.000 dolara mesečno, koliko, na primer imaju anesteziolozi, hirurzi, stomatolozi… Najniže plate kreću se oko 1400 dolara mesečno i imaju ih manikiri i pedikiri, radnici u frizerskim salonima, restoranima…

Zanimanja za koja se očekuje da će zarade najviše rasti su profesori, menadžeri za odnose sa kupcima, advokati, programeri i biznis analitičari, softver inženjeri i inženjeri u proizvodnji.

Prosečna cena radnog sata u Sjedinjenim Američkim Državama je 27 dolara.

Kako do posla u Americi

Dobro bi bilo da poznajete nekoga ko već živi i radi u Americi, informisan je o stanju na tržištu u željenom zanimanju, ima kontakte sa potencijalnim poslodavcima. Srpska dijaspora u SAD je brojna.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu odobrava dve vrste viza – neuseljeničke (privremene) i useljeničke.

Neuseljeničke vize dobijaju turisti, osobe koje idu u posetu članovima porodice, studenti i brojne druge kategorije, kao i osobe koje odlaze na rad u ograničenom trajanju iz određenih kategorija poslova. Sve informacije o neuseljeničkim vizama možete pronaći OVDE Ukoliko odlazite na privremeni rad, poslodavac ili agent treba za vas da podnese zahtev u Službi za unutrašnju bezbednost SAD. Tek posle ovog odobrenja, i broja koji poslodavac dobija, možete da prikupite drugu neophodnu dokumentaciju i zakažete termin u ambasadi u Beogradu.

Useljeničke vize za stalni boravak mogu da budu na osnovu zaposlenja, ali i na osnovu srodstva ili vereničke vize, na primer. Veoma precizna uputstva za podnošenje useljeničke vize i garancije koje morate imati nalaze se OVDE

Specifična useljenička viza je Lutrijski viza program (DV), o kojem informacije možete pronaći OVDE Prijave za ovaj program podnose se u tačno definisano vreme – ove godine konkurs se otvara za 2020. godinu, i traje od 3. oktobra do 6. novembra.

Na stotine sajtova nude pregled potreba za radnicima u Americi. Navodimo neke od najpopularnijih – Careerbuilder, Glassdoor, US Jobs, Indeed, Dice

Porodično u SAD

Porodično iseljenje u Sjedinjene Američke Države jedna je od veoma zastupljenih opcija kod imigranata, zbog udaljenosti destinacije i visokih troškova putovanja. Razlike u iskustvima doseljenika su i ovde ogromne i zavise od grada, države, materijalnih mogućnosti… Najčešće su Amerikanci otvoreni prema porodicama koje se doseljavaju, posebno prema deci. Ponuda kulturnih, zabavnih i edukativnih sadržaja je dobra, ukoliko ste u većem gradu, ali troškovi života i obrazovanja mogu da predstavljaju problem.

Cene rentiranja nekretnina u Americi su, u proseku, četiri do pet puta veće od cena u Srbiji i za jednu osobu iznose 700-1200 dolara. Ovome treba dodati 150-200 dolara mesečno za struju, internet, telefon. Cene hrane i drugih svakodnevnih troškova su oko dva puta više nego u Srbiji.

Imajući sve ovo u vidu ne može se izračunati gde za konkretnu porodicu u odabranom gradu započinje, a gde se završava „američki san“, ali se može reći da je život u Americi – skup.

Studiranje u Sjedinjenim Američkim Državama

U Sjedinjenim Američkim Državama nalazi se više od četiri hiljade koledža i univerzteta, među kojima je veliki broj onih sa svetskom reputacijom izvrsnosti.

Izbor fakulteta i procedura konkurisanja i upisa mora se obaviti znatno pre početka nastave, gotovo godinu dana ranije. Sledeća obaveza je obezbeđivanje stipendije i dokaza o dovoljnoj količini novca za boravak i život u Americi, posle čega se u ambasadi u Beogradu podnosi zahtev za vizu.

Studije u SAD su skupe, a univerziteti stipendije odobravaju relativno lako, pa je gotovo obavezno pokušati. U Americi se može i raditi paralelno sa studiranjem, ali nikako na crno, pošto se student može odmah udaljiti sa fakulteta i iz zemlje. Studentske službe nude pomoć prilikom pronalaženja adekvatnog posla i svih drugih informacija neophodnih da rad bude u skladu sa propisima. Mogućnost da se radi, inače, zavisi od vrste vize i studijskog programa.

Američka ambasada je najbolje mesto za prikupljanje preliminarnih informacija o studiranju, stipendiranju, programima razmene. Na OVOM LINKU možete pronaći šta je sve u ponudi.

Sledeća važna adresa je Međunarodni akademski centar  sa još detaljnijim informacijama, aktuelnostima, mogućnostima za konsultacije, simulacijama testova koji se polažu na prijemnim ispitima…

Ambasada Srbije

Ambasada Srbije nalazi se u Vašingtonu.

Adresa: 2233, Wisconsin Avenue, N.W. Suite 410, Washington DC 20007
Tel: +1 (202) 332 0333
E-mail: info@serbiaembusa.org
Web: kliknite OVDE

Konzulat u Njujorku
Adresa: 62 West 45th Street, 7 Floor, New York, NY 10036, USA
Tel: +1 (212) 5964 241
E-mail: consulate.newyork@mfa.rs

Konzulat u Čikagu
Adresa: 201 East Ohio Street, Suite 200, Chicago, IL 60611, USA
Tel: +1 (312) 670-6707
E-mail: info@scgchicago.org

Počasni konzuli Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama

Mr. Ronald W. Burkle, Yellowstone Club, 30 Meadow Camp Rd, Big Sky, MT 59716
Tel: 310-789-7200
Dr. Ryan Fredrick Osborne, 8631 W. Third Street, Suite 945E, Los Angeles, CA 90048
Tel. 310-657-0123
Mr. Gregory Rusovich, 1615 Poydras St., Suite 1255, New Orleans, LA, USA 70122
Tel: 504-526-2002
Mr. Alexander Machaskee, 7803 Brookpark Road, Suite #3, Cleveland, Ohio 44129-1121
Tel: (216)716-4305
Mr. Steven H. Katich, 2000 South Colorado Blvd, Tower One, Suite 12000, Denver, CO 80222
Tel: 303-300-7887
Mr. Jonathan L. Vinnik, 6305 Deer Avenue, Cheyenne, WY 82009
Tel: 720-635-5811

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji

Adresa: Bulevar kneza Aleksandra Karađorđevića 92, Beograd
Tel: 011 706-4000 (konzularno i vize)
E-mail: belgradeiv@state.gov
Web: kliknite OVDE

Negativna iskustava doseljenika

Mnogo je svedočenja da stranci u Americi ne žive baš „američki san“. Razlike u primanjima između došljaka i Amerikanaca uzrok su nezadovoljstva, posebno ako se obavljaju manje plaćeni poslovi.

Iskustva doseljenika razlikuju se u zavisnosti od mesta, grada, države. Veliki gradovi su skupi, u nekim kvartovima bezbednost nije na zadovoljavajućem nivou, politički problemi mogu da na ulicama stvore podlogu za rizik od izbijanja nasilja… Unutrašnjost je bolja za porodični život, ali doseljenici stavljaju primedbe na izolovanost i dosadu.

Cene lekarskih usluga su visoke i zdravstvena zaštita nije rešena za sve radnike na podjednak način, kao ni odsustva, uključujući porodiljsko. Za brigu o deci i njihovo obrazovanje je, ukoliko se želi kvalitet, potrebno izdvojiti dosta novca.

Generalno, troškovi života u Americi su veći od onih koje doseljenici očekuju.

U Americi se radi mnogo. Čak i poslovi koji su dobro plaćeni nisu garantovani.

Pritužbe postoje i na nedostatak efikasnog javnog gradskog prevoza, kao i na lošu putnu infrastrukturu u unutrašnjosti.

Avio karte za Sjedinjene Američke Države

Ukoliko želite da letite bez presedanja i pauza između letova od Beograda do Njujorka na raspolaganju vam je direktna redovna linija sa domaćom aviokompanijom. Air Serbia saobraća po ceni povratne karte koja se kreće oko 500 evra. Let traje 10 sati u odlasku i osam i po sati u povratku.

Kombinacija za letove preko okeana sa presedanjima, do istočne ili zapadne obale SAD, je mnogo.

Avio karte za Njujork i druge gradove u Sjedinjenim Američkim Državama možete da rezervišete preko našeg sajta ili pozivom na 011 310 89 82, svakog dana od 8.00 do 20.00.

(danubeogradu.rs)