Subota,  
10. januar 2026.  
 

Institut „Batut“: Grip – simptomi i preporuke za zaštitu

Institut "Batut": Grip - simptomi i preporuke za zaštitu (foto: Pixabay) Institut "Batut": Grip - simptomi i preporuke za zaštitu (foto: Pixabay)
Institut "Batut": Grip - simptomi i preporuke za zaštitu (foto: Pixabay)

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ objavio je da u ovo doba preti sezonski grip i preporuke za zaštitu.

Od gripa mogu da obole osobe u svim uzrasnim grupama. Sezonski grip najčešće uzrokuju virusi gripa tipa A ili V.

Simptomi uključuju iznenadnu temperaturu, groznicu, kašalj (obično suv), glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, gušobolju i curenje iz nosa. Kašalj može biti jak i može trajati dve ili više nedelja.

Većina ljudi se oporavlja od temperature, groznice i drugih simptoma u roku od nedelju dana, bez potrebe za medicinskom pomoći. Međutim, grip može uzrokovati tešku bolest ili smrt u grupama visokog rizika. U posebnom riziku od komplikacija su stariji od 65 godina života, mala deca, osobe sa hroničnim poremećajima zdravlja bez obzira na uzrast, osobe sa oslabljenim imunitetom i trudnice.

U 52. izveštajnoj nedelji (26. decembar 2022. – 1. januar 2023) u Srbiji je, na osnovu podataka populacionog nadzora nad gripom, registrovano 7.806 slučajeva obolevanja od oboljenja sličnih gripu, što je blagi porast u odnosu na prethodnu izveštajnu nedelju.

Najveći broj obolelih registrovan je u uzrasnoj grupi do četiri godine, a zatim od pet do 14 godina. U ovoj izveštajnoj nedelji najviša stopa incidencije registrovana je u Braničevskom, Raškom i Šumadijskom okrugu. Do sada u ovoj sezoni nije bilo smrtnih ishoda koji se mogu povezati sa gripom.

U Srbiji se registruje niska aktivnost virusa gripa i regionalna geografska rasprostranjenost. Do sada su potvrđena sva tri tipa virusa gripa: AH1(pdm09), AH3 i tip B, sa dominacijom podtipa gripa AH3.

Najbolja zaštita je – vakcina protiv gripa

Najsigurniji i najbezbedniji vid individualne i kolektivne zaštite od gripa je vakcinacija protiv gripa.

Imunizacija stanovništva protiv gripa u sezoni 2022/23. se kontinuirano sprovodi u domovima zdravlja na celoj teritoriji Srbije. Iako se registruje obolevanje od gripa, za vakcinaciju nije kasno i sve osobe koje se nisu do sada vakcinisale u ovoj sezoni mogu se vakcinisati.

Grip i drugi virusi koji dovode do respiratornih infekcija – kako se zaštititi

Izbegavajte bliski kontakt sa osobama koje imaju simptome i/ili znake respiratorne infekcije, tako što ćete:

  • izbegavati bliski kontakt sa osobama koje imaju jedan ili više od sledećih simptoma: temperatura, groznica, kašalj, bol u grlu, curenje iz nosa, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja i malaksalost (osobe koje imaju ove simptome mogu biti zaražene virusom gripa ili nekim drugim virusom);
  • održavati razdaljinu/distancu od najmanje jednog metra od nekoga ko ima simptome simptome i/ili znake respiratorne infekcije i izbegavati gužve (kada se distanca ne može održati, smanjiti vreme bliskog kontakta, što je više moguće, sa osobama koje bi mogle biti bolesne);
  • izbegavati nepotrebne posete osoba koje su bolesne;
  • izbegavati da budete lice u lice sa bolesnom osobom, smanjiti i vreme bliskog kontakta kada se brinete o osobama koje imaju simptome i/ili znake respiratorne infekcije (kada držite bolesnu decu, stavite im bradu na rame kako vam ne bi kašljala u lice).

→ Često perite ruke.

Redovno pranje ruku sapunom i vodom ili upotrebom sredstava za suvo pranje/dezinfekciju ruku na bazi najmanje 70% alkohola. Redovno pranje ili dezinfekcija ruku pomoći će vam da se zaštitite od virusa.

Operite ruke sapunom i vodom, posebno nakon što kašljete ili kijate. Sredstva za dezinfekciju ruku na bazi alkohola smanjuju količinu virusa gripa na kontaminiranim rukama, iako je pranje sapunom i vodom efikasnije.

Kada se brinete o nekom ko ima simptome i/ili znake respiratorne infekcije, obavezno operite ruke nakon što dodirnete tu osobu i nakon rukovanja njenim maramicama ili vešom.

Pranje ruku ne bi trebalo da bude samo brzo ispiranje. Svaki put treba da traje najmanje 20 sekundi. Nakon pranja ruku sapunom i vodom potrebno je dobro ih osušiti suvim čistim peškirom, papirnim ubrusima za jednokratnu upotrebu ili sušilom sa toplim vazduhom.

→ Izbegavajte dodirivanje očiju, nosa ili usta.

Virusi se često šire kada osoba dodirne površine ili predmete sveže kontaminirane sekretima disajnih organa inficirane osobe, na kojima se nalazi virus, a potom dodirivanjem očiju, nosa ili usta.

→ Održavajte pravilnu respiratornu higijenu.

U slučaju kijanja i kašljanja potrebno je pokrivanje usta i nosa nadlakticom ili papirnom maramicom koju odmah nakon upotrebe treba baciti u kantu za otpatke, a potom oprati ruke sapunom i vodom ili upotrebom sredstava za suvo pranje/dezinfekciju ruku na bazi najmanje 70% alkohola.

→ Redovno provetravajte prostor u kome boravite.

→ Ostanite kod kuće ako ste bolesni.

(danubeogradu.rs / Batut)