Rast Beograda sa početka dvadesetog veka bio je takav da je Novi Beograd morao da se gradi na drugoj obali Save.
Prvi planovi napravljeni su 1923. godine, ali su ih političke i istorijske prilike omele.
Dvadeset pet godine kasnije, 11. apila 1948. godine zvanično je postavljen kamen temeljac Novog Beograda.
Nastanak Novog Beograda po savremenim idejama i konceptima druge polovine XX veka bio je munjevit. Posle perioda čuvenih radnih akcija, nasipanja močvarnog terena peskom iz Save i Dunava i nicanja stambenih blokova sa širokim bulevarima, sledio je razvoj javnih, sportskih, turističkih, kulturnih i poslovnih funkcija prostora.
Palata federacije, današnja Palata Srbije bila je na početku najreprezentativnije zdanje. Pridružili su joj se kasnije Sava centar, Hotel Interkontinental, danas Crown Plaza, stambeno-poslovni kompleks Geneks apartmana, Geneks kule i kula Ušće, Muzej savremene umetnosti, zatim Hotel Hyatt i zgrada Jugopetrola…
Prostranstvo ravnice pružilo je priliku da Novi Beograd nastavi da raste, a da saobraćajnice ostanu široke, parkovi i zelenilo negovani, boravak prijatan…
Priobalje je od samog početka dobro projektovano i korišćeno, pa su kilometrima duga šetališta i danas jedno od najlepših obeležja velikog novog grada.
Osvojio nas je
Sa ulaskom u XXI vek Novi Beograd dobija punu pažnju. „Grad u gradu“, o kojem se ne tako davno govorilo kao o „najvećoj spavaonici“, dobija savremene multifunkcionalne objekte, tržne centre i nove hotele visoke kategorije.
Ritam na beogradskim mostovima se menja, pa Beograđani u vreme poslovnih susreta, zabave, kupovine, provoda… prelaze na levu obalu Save. Gosti koji dolaze na aerodrom „Nikola Tesla“ sve češće se zadržavaju u Novom Beogradu.
Na kraju se može postaviti pitanje – da li će „stari“ Beograd izgradnjom „Beograda na vodi“ samo povratiti ravnotežu, donekle narušenu ekspanzijom Novog Beograda? A posle?
Izgleda kao da u Novom Beogradu uvek ostaje dovoljno prostora da se kroz vreme održava balans grada… (danubeogradu.rs)

Činjenice o Novom Beogradu
»»» Prvi naseljenici na današnjoj teritoriji Novog Beograda živeli su u selu Bežanija – 32 porodična domaćinstva činila su selo Bežanija.
»»» Opština Novi Beograd zvanično je formirana 1952. godine.
»»» Površina Novog Beograda je 4.096 hektara.
»»» Novi Beograd nalazi se na nadmorskoj visini između 72 i 110 metara.
»»» Po poslenjem popisu iz 2011. Novi Beograd zvanično ima 214.506 stanovnika, a nezvanično – do 300.000.
»»» Novi Beograd ima više od 200 solitera, 600 velikih objekata, 100.000 stanova, dvadesetak osnovnih škola, šest srednjih škola, dve više škole, tri fakulteta i najveći univerzitetski grad na Balkanu.
»»» Novi Beograd ima 18 mesnih zajednica.
»»» U Novom Beogradu se nalazi Muzej savremene umetnosti, Istorijski arhiv Beograda, Institut za majku i dete, tržni centri, Poslovni centar „Ušće“, Sava centar, Genex-ova poslovna zgrada, simbol Novog Beograda – Zapadna kapija, Atrijum…
»»» Pravilno je reći „u Novom Beogradu“, ali i „na Novom Beogradu“ (jer se često misli na opštinu Novi Beograd).

