Da li ste znali da Beogradski sajam ima vinoteku već dvadeset dve godine?! Ove godine vinoteka Beogradskog sajma je renovirana, revitalizovana i spremna za – ponovno otvaranje.
Vinoteka Beogradskog sajma otvorena je novembra 1996. godine, u vreme održavanja sajma „Svet vina“, a najbolji uslovi za „smeštaj“ jedne ovakve objektivno delikatne „institucije“ pronađeni su u podzemnoj galeriji hale 3, u kojoj je sajam i održavan.
Prostor je profesionalno opremljen sa oko 6000 flašnih mesta, enterijerom za degustaciju, osnovnom neophodnom opremom za flaširanje, a obezbeđeno je i mesto za nekoliko buradi.
Prvo „punjenje“ vinoteke izvršeno je „preživelim“ takmičarskim bocama (onima sa najboljim ocenama) sa brojnih ranijih sajamskih manifestacija i izložbi posvećenih vinu, uključujući i tada aktuelni „Svet vina“, sačuvanim poklonima od delegacija, poslovnih poseta i, naročito, ambasada stranih zemalja, sa reprezentativnim vinima iz matičnih zemalja, te donacijama.
Zanimljivo je da je prvi i najveći donator bila vinarija „13. juli“ iz tadašnjeg Titograda. Uz kompenzacije, takav način obnavljanja fonda zadržao se do danas.
Odmah po otvaranju vinoteke, i nakon što je postala dostupna viđenijim gostima Sajma, otvorena je i knjiga utisaka, u kojoj prvi utisak nosi datum 11. novembar 1996.
Svoje iznenađenje i oduševljenje viđenim iskazali su mnogobrojni visoki državni službenici, domaći privrednici, poznati izlagači, političari, funkcioneri međunarodnih sajamskih organizacija… Poslednji potpis stavljen je 2003. godine. Od tada je vinoteka u režimu redovnog održavanja, ali nije primala goste.
Vinoteka Beogradskog sajma danas…
Vinoteka Beogradskog sajma danas ima ukupno oko 3500 boca različitih vrsta vina, različitog geografskog porekla, kvaliteta i stanja.
Najviše ih je sa područja bivše Jugoslavije, iz Makedonije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije ali ima i stranih – španskih, grčkih, portugalskih, čileanskih, argentinskih, poljskih…
Najveći broj vina datira iz berbi od 1990. do 2000. godine. Najstarije sačuvano vino je jedna boca laškog rizlinga iz mariborskog vinogorja iz 1955. godine.
Tokom nekih poseta, kao što je to bio slučaj sa ljudima iz velikog makedonskog proizvođača „Tikveša“, pokazalo se da u sajamskoj vinoteci ima i boca, odnosno godišta koje u matičnim vinotekama nemaju ni neke velike vinarije.
Konačno, gotovo nijedan posetilac vinoteke nije propustio da pita: „Jasno je kako se vinoteka puni, ali – kako se prazni!?“
Odgovor je jednostavan: ništa ili gotovo ništa se ne koristi za „reprezentaciju“ unutar Beogradskog sajma.
Jedan manji deo se daje kao poklon poslovnim partnerima u ozbiljnim komercijalnim poslovima, a većina „otuđenih“ boca odlazi kao donacija u humanitarne svrhe (npr. u korist dece bez roditelja) i to uglavnom putem aukcija.
Na takvim aukcijama boca vina može da dostigne i cenu od 1000 evra. (danubeogradu.rs)

Novinar iz Beograda od 1992. godine, osnivač je i glavni i odgovorni urednik portala Dan u Beogradu.