Četvrtak,  
19. novembar 2026.  
 

Tapete se vraćaju u beogradske stanove, ali ne one koje pamtimo

Tapete se vraćaju u beogradske stanove (foto: AI) Tapete se vraćaju u beogradske stanove (foto: AI)
Tapete se vraćaju u beogradske stanove (foto: AI)

Ko je odrastao u beogradskom stanu sedamdesetih ili osamdesetih, verovatno pamti tapete u smeđim i bordo tonovima, sa cvetnim šarama ili ornamentima koji su se ponavljali od poda do plafona.

Bile su u dnevnoj sobi, u kuhinji, često i u hodniku, a istu šaru imali su i komšije. Godinama kasnije skidale su se vikendima, uz kofu vode i špahtlu. Posle toga zidovi su dugo bili samo beli.

Tapete za zid danas se vraćaju u beogradske stanove, ali drugačije postavljene, drugačije napravljene i sa drugačijim motivima. O tome šta se promenilo razgovarali smo sa Aleksom, vlasnikom firme Moje Tapete iz Beograda, koja se bavi izradom i prodajom tapeta.

Jedan zid umesto cele sobe

Nekada se tapetom oblagala cela prostorija, od ugla do ugla. Danas je dovoljan jedan zid, najčešće onaj iza sofe ili uzglavlja kreveta, dok ostali ostaju jednobojni.

„Poslednjih godina sve više ljudi, posebno iz Beograda, odlučuje se da tapetu postavi na jedan, akcentni zid. Žele da prostor dobije njihov pečat i da se stan izdvoji od ostalih“, kaže Aleksa.

Posla na beogradskim zidovima ne nedostaje. Samo u prvih šest meseci 2026. u Beogradu je prodato 8.538 stanova, pokazuju podaci konsultantske kuće Coreside. Iza tog broja su hiljade ljudi koji stan uređuju gotovo od početka, a jedan zid je često najbrži način da prostor postane njihov.

U istom pravcu idu i strani dizajnerski magazini. Zid ofarban drugom bojom danas smatraju prevaziđenim rešenjem, a kao akcentni zid koji ima smisla navode upravo zid sa motivom preko cele površine.

Foto tapete napravljene po meri zida

Tapete (foto: AI)
Foto: AI

Tapete koje pamtimo dolazile su u rolnama, sa šarom koja se ponavlja na svakoj traci. Kod njih mere nisu bile veliki problem, jer se šara na kraju zida jednostavno prekine, a ostatak trake završi u otpadu.

U modernim enterijerima danas su najčešće foto tapete, tapete sa jednom slikom preko celog zida, bez ponavljanja. Kod slike, međutim, nije svejedno gde se zid završava, jer sve što se odseče nestaje iz prizora. Zato se foto tapete danas prave po meri. Slika se uklapa u tačne dimenzije zida pre izrade, pa se o tome šta ostaje na zidu odlučuje unapred, a ne makazama tokom lepljenja. Tapeta stiže podeljena na obeležene trake koje se lepe redom, a bira se i materijal, od glatkog papira do reljefnih tapeta sa teksturom peska ili platna.

Motivi koji se danas najčešće biraju

Jarke boje i ponavljajuće šare zamenili su prigušeni tonovi. Najviše se biraju bež, siva i zelena, kao i toplije zemljane nijanse, od peska do maslinaste. Među motivima preovlađuju lišće i biljke, grane u cvetu, ptice i teksture koje podsećaju na kamen ili beton. Vratili su se čak i cvetovi, samo sada kao jedna velika slika u tihim tonovima, umesto sitne šare preko cele sobe.

Za dnevnu i spavaću sobu ljudi biraju gotovo iste motive, pa više od same prostorije odlučuju stil stana i njegova veličina. U svetlim, minimalističkim enterijerima najbolje stoje nežno lišće i svetle teksture, a uz drvo i tamniji nameštaj toplije, zemljane nijanse. Manjoj sobi prijaju svetliji tonovi i prizor sa dubinom, poput pejzaža ili neba, koji zidu daje dubinu, pa soba deluje prostranije, dok velika dnevna soba podnosi krupniji i tamniji motiv.

Tapete (foto: AI)
Foto: AI

Gradovi imaju svoju publiku. Motive Beograda najčešće naručuju kancelarije, kafići i arhitektonski studiji, dok Pariz i Njujork uglavnom završavaju u tinejdžerskim sobama.

Smeđa cvetna šara iz osamdesetih bila je u mnogo stanova, i zato je svi pamte. Sa današnjom tapetom je obrnuto. Kada je slika izabrana među hiljadama motiva i napravljena po meri jednog zida, mala je šansa da ćete istu videti u nekom drugom stanu.