Naslovna » BG svaštara » Obrati pažnju! » U Beogradu ambrozija najzastupljenija na periferiji
Ambrozija u Beogradu (foto: Shutterstock)

U Beogradu ambrozija najzastupljenija na periferiji

Alergena biljka ambrozija u Beogradu je najzastupljenija u ruralnim delovima opština Palilula, Zemun, Rakovica, na Čukarici i Novom Beogradu.

Ambrozija najmanje cveta u opštinama Stari grad, Vračar i Savski venac.

Polen biljke ambrozije je najalergogeniji polen našeg područja!

Staništa ambrozije su najčešće zapuštena građevinska zemljišta, vrtovi, neobrađene poljoprivredne površine, u kulturama kukuruza, suncokreta, uz puteve, železničke pruge, dakle svuda gde ima dovoljno svetla.

Zаvod zа biocide i medicinsku ekologiju saopštio je da se hemijsko suzbijаnje abrozije vrši u periodu od junа do polovine oktobrа, ali da suzbijanje tog invаzivnog korovа ne može dа se vrši nа površinаmа koje nisu jаvne.

U saopštenju se ističe da su privatni vlasnici odgovorni za uklanjanje i suzbijanje ambrozije na zemljištu u njihovom vlasništvu, jer to nije u nadležnosti Zavoda. Kako su naveli, koje će površine na teritoriji Beograda biti tretirane, odlučuje se posle monitoringa i poziva građana.

Opasna ambrozija

Ambrozija – Ambrosia artemiisifolia u narodu poznata kao limundžik, opaš, ili fazanuša je jednogodišnja korovska biljka koja se sreće na različitim tipovima zemljišta.

Niče krajem aprila, a počinje da cveta od sredine jula do septembra meseca, sa najvećom produkcijom polena u avgustu i septembru. Optimalna temperatura za njeno klijanje i nicanje je temperatura od 20 do 22 stepena Celzijusova.

Ima veoma veliki potencijal reprodukcije i stalnu zalihu semena u zemljištu. Jedna biljka ambrozije proizvede 500 do 3000 ahenija – semena koje mogu da održe klijavost u zemljištu i do 40 godina, a isto tako produkuje više od milijardu polenovih zrna koji se uz pomoć vetra mogu raspršiti na površini od više kvadratnih kilometara.

Ambrozija u Beogradu (foto: Shutterstock)

Ambrozija spada u opasne alergene koji izazivaju tegobe kod oko 10% ljudske populacije. Kod ljudi polen ambrozije je uzročnik 75% svih polenskih alergija pri čemu ne postoji starosna granica za pojavu osetljivosti. Kod najosetljivijih osoba osam do 20 polenovih zrna u jednom kubnom metru vazduha može da izazove jake alergijske reakcije.

Od tegoba letnjih polenski alergija pate u najvećoj meri deca i radno sposobno stanovništvo. Ispitivanja su dokazala da zrna polena sadrže proteaze koje u 30 do 90% slučajeva direktno oštećuju epitel disajnih puteva jer se ne mogu efikasno neutralisati od strane antiproteaza.

Ambrozija izaziva i niz zdravstvenih problema kao što su: respiratorne smetnje (polenska kijavica, sezonski otitis, astma), digestivne i urinarne smetnje (povraćanje, bolove u stomaku, dijareju i urinarne infekcije) i reakcije na koži (koprivnjača, angioneurotski edem i ekcem).

Simptomi nisu uvek opasni po život, ali smanjuju efikasnost u poslu, te uzrokuju značajne gubitke radnih dana.

AMBROZIJA UZROKUJE:
• povećan broj hospitalizacija,
 povećan broj poseta hitnoj pomoći,
• povećan broj izostanaka sa radnog mesta i u školi u vreme pojačane koncentracije polena ambrozije u vazduhu.

AMBROZIJA UTIČE na:
• društvenu aktivnost,
• izbor karijere,
• kućne poslove,
• sportsku aktivnost,
• fizičku aktivnost,
• san i
• uopšte na način života osoba koje imaju problem sa alergijom na ambroziju.

Alergija na polen ambrozije

Ambrozija u Beogradu - alergije (foto: Shutterstock)

Simptomi preosetljivosti na ambroziju se manifestuju kijanjem, peckanjem i suzenjem očiju, zapušenošću i obilnim curenjem iz nosa koje može da traje čitave sezone.

Pored navedenih simptoma preosetljivi na polen mogu otežano da dišu i da se žale na stezanje i bol u grudima. To je onda znak da se radi o sezonskoj bronhijalnoj astmi, koja je uzrokovana alergijom na ambroziju.

Osobe koje imaju problema s alergijama imaju vrlo osetljiv imunološki sistem koji burno reaguje i na bezopasne čestice (alergene) kao što su polen. Kada alergičar udahne alergen i kada taj alergen uđe u krvotok, imunološki sistem reaguje, te dolazi do alergijske reakcije.

Zbog zapušenosti nosa, dolazi do smanjenja i/ili gubitka čula mirisa. Mogu se javiti i podočnjaci, uzrokovani povećanim dotokom krvi. Ovakvi pacijenti su često razdražljivi, malaksali i bez koncentracije, što im umanjuje radnu sposobnost, a opterećuje okolinu obolelog i otežava uobičajenu komunikaciju. (danubeogradu.rs; foto: Shutterstock / Zavod za biocide i medicinsku ekologiju)

Uređuje: Dan u Beogradu

Dan u Beogradu osnovan je 2011. godine i jedan je od najčitanijih lokalnih portala u Srbiji. Osnivač i glavni urednik je Nenad Mandić - Ah Neša.

Jedan komentar

  1. Pre desetak dana, prelazio sam čamcem iz Novog Beograda na Adu. Zaprepastio sam se koliko na savskom nasipu ima ambrozije, ako da je neko posadio plantažu. Visoka, bujna, spremna za cvetanje.
    To nije periferija, to je, u vazdušnoj liniji oko 500-600 metara od bloka 45.