Naslovna » Blog » Fantastični Beograd » Milijon sa J
Fantastični Beograd - Milijon sa J
Fantastični Beograd - Milijon sa J

Milijon sa J

Posle milijon godina

Srpsko ovo i ono… Naučili smo se da svetskim etiketama kategorišemo originalne proizvode čak i kada su jedinstveni… pa, u svetu.

U ovom kontekstu nezamislivo davne 1889. godine, u časopisu „Kolo“ je objavljeno najznačajnije ostvarenje srpske naučne fantastike 19-og, ali i dobrim delom 20-og veka, NF iliti SF drama (da, drama! Prva u dabome, svetu) Dragutina Ilića „Posle milijon godina“.

Čak je postavljena i na daske Narodnog pozorišta, doduše, tek 1995, simboličnih 106 godina kasnije! Okarakterisati Ilića, brata u srpskoj književnosti poznatijeg Vojislava kao „srpskog Herberta Velsa“ bilo bi pogrešno. On je bio mnogo više. Uostalom, pretekao je Velsov „Vremeplov“ sa kojim deli mnogo sličnosti za celih šest godina.

Fatalizam i crni humor

Antiutopijski tekst o dva poslednja homo sapiensa na planeti koji se suočavaju sa novom rasom viših bića sa Merkura, pripadnicima „Duho-sveta“ odiše autohtono našim fatalizmom, ali i crnim humorom. Radnja se dešava dabome, posle mili(j)on godina, kada se pomenuta dva preživela čoveka, David i njegov sin Natan krijući se u prašumama na mestu današnjeg Pariza bivaju ulovljeni od strane sopstvenih evolutivnih potomaka koji su davno napustili Zemlju.

Dragutin Ilić
Dragutin Ilić

Ti Merkurijanci su napredovali i tehnološki pa tako mogu da vršljaju diljem svemira, ali još više sociološki. Recimo, ne poznaju jače emocije, svi su jednaki (najava komunizma?), a još su i besmisleno dugovečni i uopšte naučnički orijentisani i sasvim drugačiji od dva zlosrećna junaka, naročito mlađahnog Natana.

E sad, ko planira da čita ovo delo neka preskoči nastupajuće pasuse:
Naime, Natan se, povrh toga što je zarobljen i viđen je da do kraja života bude atrakcija zoo vrta ili pak prirodnjačkog muzeja, još i zaljubi u kolonizatorku novih svetova i ukrotiteljku divljih zveri Svetlanu.

Iz te postavke stvari izvire mnoštvo komičnih situacija dok on živi u iluziji da joj se sviđa, a ona njoj tu baš ništa nije jasno, otprilike kao da se papagaj udvara gazdarici a ona ga sve mazi i časti krekerima.

No, pošto je ipak u pitanju tragikomedija (i to u III čina, pa jelte, tu negde sledi i rasplet), Natan se najzad zbog nesrećne ljubavi i ubije. A na to jedini komentar bude da je šteta što je probušio kožu na budućem muzejskom eksponatu.

Ko se hvali – samo napred!

Ilićevo delo nije zaboravljeno, i pored reprinta iz 1988, po treći put se pojavilo 2008. kao specijalno izdanje fanzina „Emitor“ (br. 462), koji izdaje Društvo ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“ iz Beograda. Inače, i ovaj fanzin je još jedan naš, ovog puta evropski SF rekorder u svojoj kategoriji, sa skoro 500 brojeva za više od 30 godina izlaženja. Konačno, ko želi da ovu dramu i prateće tekstove pročita koliko odmah može je naći i u digitalnoj formi na Projektu Rastko http://www.rastko.rs/rastko/delo/12212.

Ilić je postavio izuzetan kamen, pravi sveski međaš u temelj domaćeg SF-a, i uskoro će ga slediti i Lazar Komarčić sa prvim SF romanom „Jedna ugašena zvezda“. Treba znati ova imena, i ne samo zato što se redovno pojavljuju po domaćim kvizovima, možda ih nekom prilikom natrljate na nos nekom strancu! 

PROČITAJTE I DRUGE FANTASTIČNE BEOGRADSKE PRIČE!

»»»» Pavle Zelić je rođen 1979. godine u Beogradu. Objavio je zbirku SF i horor priča „Poslednja velika avantura“ (Matica srpska, Novi Sad, 2009), scenarista je alternativnoistorijskog strip serijala „Družina Dardaneli” sa crtačem Draganom Paunovićem (prvi album, „Poljubac leptirice” je izdao System comics, 2011), a nedavno je objavio i istorijski triler roman „Peščana hronika” (Laguna, 2013.) o omladinskim radnim akcijama izgradnje Novog Beograda i misteriji koja se tada otkriva i pola veka opseda njegove stanovnike. Ima još koju desetinu priča rasutih po antologijama, časopisima, i novinama u Srbiji i Balkanu, a pisao je (i i dalje ne odustaje) kritike, kolumne i eseje o stripovima, knjigama, filmovima i uopšte, popularnoj kulturi i (naučnoj) fantastici za brojne štampane i online publikacije. Rekao bi nešto duhovito i pametno za kraj, ali mu kao za inat baš sad ništa ne pada na pamet… ;-) 
Blog „Fantastični Beograd“ predstavljaju (dopunjene i ušminkane) Pavlove priče koje je pisao pre nekoliko godina za „Singidunum Weekly“ kao i potpuno novi SF doživljaji u Beogradu…

Uređuje: Pavle Zelić

Pavle Zelić je rođen 1979. godine u Beogradu. Objavio je zbirku SF i horor priča "Poslednja velika avantura" (Matica srpska, Novi Sad, 2009), scenarista je alternativnoistorijskog strip serijala "Družina Dardaneli” sa crtačem Draganom Paunovićem (prvi album, "Poljubac leptirice” je izdao System comics, 2011), a nedavno je objavio i istorijski triler roman "Peščana hronika” (Laguna, 2013.) o omladinskim radnim akcijama izgradnje Novog Beograda i misteriji koja se tada otkriva i pola veka opseda njegove stanovnike. Ima još koju desetinu priča rasutih po antologijama, časopisima, i novinama u Srbiji i Balkanu, a pisao je (i i dalje ne odustaje) kritike, kolumne i eseje o stripovima, knjigama, filmovima i uopšte, popularnoj kulturi i (naučnoj) fantastici za brojne štampane i online publikacije. Rekao bi nešto duhovito i pametno za kraj, ali mu kao za inat baš sad ništa ne pada na pamet... ;-) Blog "Fantastični Beograd" predstavljaju (dopunjene i ušminkane) Pavlove priče koje je pisao pre nekoliko godina za "Singidunum Weekly" kao i potpuno novi SF doživljaji u Beogradu...