ponedeljak,  
10. februar 2025.  
 

Jelena Šantić: Pirueta mira u parku

Jelena Šantić - Pirueta mira u parku (foto: mojvracar.blogspot.com) Jelena Šantić - Pirueta mira u parku (foto: mojvracar.blogspot.com)
Jelena Šantić - Pirueta mira u parku (foto: mojvracar.blogspot.com)

Kad je devedesetih godina prošlog veka u Jugoslaviji progovorio barut, jezikom koji na Balkanu svi perfektno parlaju, Jelena Šantić (1944–2000) imala je impresivnu umetničku biografiju.

Za dvadeset pet godina na sceni Narodnog pozorišta ova primabalerina ostvarila je ogroman broj uloga u predstavama klasičnog i modernog repertoara, radila sa najboljim svetskim koreografima i učiteljima baleta i igrala na svim važnijim evropskim pozornicama.

Kao teoretičarka i istoričarka baleta Jelena Šantić je pisala za uticajne časopise i institucije, pokušavala da pouči mlađe kako da oslobode telo i duh. Da se piruetom uzdignu – ne samo iznad podijuma, već i visoko iznad prozaične svakodnevice.

U stratosferu plemenitosti, topline, saosećanja prema bližnjima i razumevanja za druge. U polje bezvremeno iz kojeg je pogled na posrnulu civilizaciju sasvim jasan.

Rat za mir

I dok su mrge živo pregovarale preko nišana poslovično pokušavajući da unište sve oko sebe, Jelena se obrušila na njih! Stupila je u rat za mir!

Iako teško bolesna, suprotstavila im se snagom volje sačinjenom od snage pokreta, snage muzike, snage snova i snage ljubavi. Isprečila im se snagom života!

Zagrmelo je, a umetnica je unesrećenima pružila ruku. Za njenom, ohrabrena, vinula se još jedna, pa još jedna krhka ruka… U svojevrsnoj koreografiji humanosti sve ruke zajedno dohvatile su – mir.

Iz pakla hrvatske vojne akcije „Oluja“ sa prijateljima i istomišljenicima izbavila je 484 porodice i pomogla im da se snađu u novoj sredini.

Jelena Šantić – citati:
– Svoje očajanje i užas pretočila sam u konkretan rad protiv mržnje, nacionalizma, šovinizma, parafašizma i nasilja.
– Početak rata doživela sam kao kolaps kulture i naše civilizacije.

Oko sebe okupila je sve voljne da se ugroženima nađu u nevolji, kao i volontere koji su krenuli za njom.

Tako je u haotičnoj Srbiji devedesetih godina prošlog veka nastao mirovni pokret – niz humanitarnih organizacija spremnih da podrže ljude bez nade, slabe i obespravljene. One koje je dotakla surovost balkanske svakodnevice.

U berlinskom naselju Helersdorf, u znak divljenja prema Jeleni Šantić i njenoj borbi za mir, u proleće 2003. godine jedan park poneo je ime ove srpske heroine.

Dve i po godine kasnije i beogradska opština Vračar u saradnji sa Jeleninom Grupom 484 građanima, a naročito budućim naraštajima – da je nikad ne zaborave – na Neimaru poklanja Park mira „Jelena Šantić”. (Park Jelene Šantić nalazi se pored OŠ „Svetozar Marković“, uokviren Hadži Milentijevom ulicom, Ulicom Petra Kočića i Ulicom Đorđa Vajferta.) 

Sve priče Darka Kalezića!

»»»» Darko Kalezić rođen je 1963. godine u Beogradu. Objavio je zbirke priča „U repu zvezde padalice“ (Matica srpska, Novi Sad, 1994), „Galerija predaka“ („Rad“, Beograd, 1997) i „Bajke iz Smešne Poljane“ (zbirka priča za decu i mlade duhom, autorsko izdanje, Beograd, 2007) i roman „Škola letenja“ („Narodna knjiga“, Beograd, 2005). Prozu su mu objavili mnogi srpski časopisi, kolumne je pisao za nedeljnik „Singidunum Weekley“, reportaže za „Nacionalnu geografiju – Srbija“ i novinske priče za dnevni list „Politika“. Pokušava da živi i radi u Beogradu. Dosad mu je polovično uspelo: radi, a želeo bi malo i da živi.Blog „BG Puzzle“ predstavljaju Darkove priče koje je pisao pre nekoliko godina za „Singidunum Weekly“…