Karađorđev park nalazi se na Vračaru, na padini iza Svetosavskog trga, između Bulevara oslobođenja i Nebojšine ulice.
Formiran je sredinom 19. veka, na mestu nekadašnjeg logora srpske vojske, koja je sa Vračara 1806. godine, u Prvom srpkom ustanku, krenula u oslobađanje Beograda.
Karađorđevi ustanici nastradali u borbama pokopavani su u logoru, a nekoliko decenija posle oslobođenja, 1848. godine, Karađorđev sin knez Aleksandar podigao je u slavu junaka spomen-obeležje.
Oko jednostavnog kamenog spomenika, sa krstom na vrhu i oblogom od mermera, prvog u Beogradu, nastao je park, koji je početkom 20. veka proširen. Nedaleko od obeležja je i dvanaest sačuvanih nadgrobnih ploča ustanika.
Spomenici stradalima i jednom pesniku
Pored spomenika Karađorđevim ustanicima oslobodiocima, posetioci su u parku okruženi i drugim svedocima prošlosti Beograda.
Spomenik trećepozivcima stradalim u Prvom svetskom ratu, kamena figura srpskog vojnika, rad autora Stamenka Đurđevića, podignut je 1923. godine.
Bista francuskog književnika i političara Lamartina, delo slovenačkog vajara Lojza Dolinara, nosi interesantan natpis – „Lamartinu, proroku jugoslovenskog ujedinjenja“.
Otkrivena je 1933. godine u znak sećanja na Lamartinov boravak u Srbiji i stogodišnjicu objavljivanja njegovog dela „Put na Istok“ u kojem se nalazi poglavlje „Beleške o Srbiji“. Nedaleko od spomenika počinje ulica nazvana po francuskom piscu.
U Karađorđevom parku nalaze se još dva spomen-obeležja. Spomenik internacionalnim brigadama u kojima se u Španskom građanskom ratu borilo 1700 dobrovoljaca iz Jugoslavije, od kojih se 800 nije vratilo, i spomen-ploča poginulima tokom nacističkog bombardovanja 1941. godine, kada je pogođeno sklonište u parku i nastradalo više stotina Beograđana.
Karađorđev park, jedna od prvih javnih zelenih površina u Beogradu, proglašen je za kulturno dobro od velikog značaja za Republiku Srbiju.
Prijatan prostor u kojem se nalaze stari bagremovi i kestenovi u toku 2003. i 2004. godine u potpunosti je obnovljen, postavljen je mobilijar i uređeno dečje igralište, a tri godine kasnije podignuta je i posebno dizajnirana ograda od kovanog gvožđa.
U produžetku Karađorđevog parka nalazi se Svetosavski plato sa Hramom Svetog Save, zgradom Narodne biblioteke Srbije i spomenikom Karađorđu na mestu sa kojeg je, po predanju, osmatrao Beograd za vreme ustanka. (danubeogradu.rs)